U padu malenog sportkog aviona Cessna kod Zagreba u subotu je poginuo vozač Hitne iz Zaprešića, dok su preostale četiri osobe ozlijeđene i prevezene u KB Dubrava. Pravi uzrok nesreće otkrit će istraga, a neslužbeno se doznaje da je zrakoplovu otkazao motor
“Moglo je tu biti i puno više stradalih. Da je avion samo pao kao kamen s 300 metara, svi bi poginuli. Pilot je ipak uspio sačuvati četiri života”, poručuje stručnjak za zrakoplovstvo Alen Šćuric za RTL Danas.hr dan nakon pada malenog sportskog aviona Cessne kod Zagreba u kojem je poginula jedna osoba, a još su četiri ozlijeđene.
Sve se dogodilo na području zračne luke u Ježdovcu koja je poznata i kao aerodrom Lučko. Avion je propao kroz krošnje i pao u ravničarskoj gustoj šumi te je prilično uništen. U lociranju i pronalaženju srušene letjelice sudjelovali su vatrogasci i HGSS-ovci, hitna i policija, a dignuti su dron i helikopter.
Avionu otkazao motor?
Unajmljen je iz Mađarske te je u petak došao sa servisa. Prije ovog kobnog leta, odradio ih je još pet. Neslužbeno se doznaje da je zrakoplovu otkazao motor, a pravi uzrok nesreće trebala bi otkriti istraga. Očevid je završen, a olupina će se izvući u idućim danima.
Riječ je o manjem zrakoplovu tipa Cessna 182 za bacanje padobranaca. Vrsta je to aviona, objašnjava Šćuric, koji je proizveden u puno primjeraka i umiruje – vrlo je pouzdan. Uvjeren je da do nesreće nije došlo zbog greške proizvođača. Ipak, podsjeća da je isti zrakoplov prije samo tri godine kod Poreča morao prinudno sletjeti zbog kvara na motoru. “Tada se okrenuo za 180 stupnjeva i završio na krovu. Bilo je dosta materijalne štete, ali nitko nije stradao”, pojašnjava.
Zrakoplovni stručnjak dodaje da je nakon jučerašnje nesreće razgovarao s vlasnikom jedne velike aviokompanije koji mu je rekao da je dosta rizično da takvi avioni kod nas lete jer naša agencija nema potpunu kontrolu nad njima, poglavito na njihovom održavanju. “To ima mađarska agencija koja je dosta liberalna, pogotovo ako se radi o avionima izvan Mađarske. To je tako otkako smo u Europskoj Uniji. Znam većinu padobranaca iz Zagreba koji danas lete mađarskim avionima iz nekog razloga”, objasnio je.
Cessna može letjeti prilično visoko, ali za padobrance se kreće na visini od oko dva do tri kilometara. Istovremeno je to zrakoplov u kojem je putnik manje zaštićen upravo zbog njegove veličine, ali ona mu, s druge strane, može biti i prednost u nekim izvanrednim situacijama.
‘Pao je s 300 metara. Tu inače ljudi pogibaju’
“S jedne strane ljudi u njemu lakše stradavaju, no mali je avion pa je s njim lakše manipulirati kod nekakvih problema. Ljudi s njim znaju napraviti ono što s velikim avionom nikad ne bi pa uspiju, primjerice sletjeti na poljanu ili autoput bez motora. Dakle, više je rizičan, ali lakše je za preživjeti. Činjenica da su putnici jučerašnje nesreće pali s 300 metara je užasno visoko. Tu ljudi pogibaju. Pilot ga je ovdje ipak uspio koliko-toliko prizemljiti. No, imao je nesreću da se našao iznad šume”, govori Šćuric.
U zadnjih nekoliko godina na području Hrvatske bilo je više nesreća u kojima su sudjelovali ovi mali sportski avioni marke Cessna.
Hrvat, Švicarac i dva Nijemca poginuli su 2022. godine u padu Cessne 182 na Broćanskoj kosi kod Rakovice, na nepristupačnom i šumovitom terenu. Na letu iz Splita prema Njemačkoj, zrakoplovu se izgubio svaki trag nakon čega je uslijedila višednevna potraga koja je dobila tragičan epilog. Ni mjesec dana kasnije, u lipnju iste godine u bračkoj pustinji srušila se Cessna s dvoje Austrijanaca i pilot iz Srbije, a svi su nasreću preživjeli. I tada se pojavila informacija da je pilot prije pada prijavio probleme – moguće s motorom.
Slične nesreće zabilježene su 2018. i 2012., a kao jedna od najgorih je ona iz 2009. kada se Cessna 303 s četiri osobe srušila na Velebitu. Svi su nažalost poginuli, a olupina je pronađena šest dana kasnije. U velikoj potrazi za ostacima aviona sudjelovalo je više od 150 osoba, uključili su se i helikopteri te izviđački avioni.
‘Letio sam u avionu slijepljenom duct tape-om’
No, zrakoplovni stručnjak objašnjava da iza svega ne stoji neka fatalna greška u samom zrakoplovu. Do nesreće može doći zbog više faktora – vremenskih uvjeta, neiskusnih pilota ili lošeg održavanja same letjelice.
“Cessna je tvrtka koja je proizvela nekoliko desetaka tisuća aviona, a možda je čak i najveći proizvođač aviona na svijetu. To je ultra kvalitetna kompanija, neusporedivo najjači igrač i nije do proizvođača. Ali trebate razumjeti kada imate na nebu 50 000 aviona, naravna stvar je da će više njih pasti nego kad imate na nebu 2 000 aviona, kao što je slučaj s Diamondom. Svašta se tu događa. To su mali avioni, na njega utječu potpuno drugačije klimatski uvjeti. Dva zrakoplova što su pala s ljudskim žrtvama prošle godine, oba su pala zbog klimatskih uvjeta. Mali je avion, pilot je bio previše neiskusan, uletio je u oblak i trebao se vratiti nazad. No, mislio je da će to uspjeti izvući, ali nije. Da je to bio veliki avion, ne bi ni osjetio taj oblak”, navodi Šćuric.
Mali su avioni, kaže, podložniji vremenskim utjecajima, a među njima i letjelica koji lete više od 50 godina. I sam je, kaže, skakao padobranom iz aviona starog 45 godina koji je bio slijepljen duct tape-om.
“Ljudi ih imaju privatno, male kompanije ih drže za padobrance, panoramske letove, školovanje pa je tu i pitanje kako ih održavaju. Pitanje je muljaju li kod toga. Imate i svakakvih pilota. Neki su vikend piloti koji lete jednom u dva tjedna pa je normalno da se prepadnu i nisu kao piloti koji lete svaki dan. Slično je kako imate više nesreća na malim automobilima nego autobusima jer autobuse voze profesionalci koji samo to rade i godišnje imaju iza sebe 500 ili 600 tisuća kilometara. Ujedno se i ti autobusi bolje održavaju. Jako puno je aviona u zraku, ima svega i svačega pa se nažalost dogovore ovakve stvari. A kod nas je pravilo da godišnje par ovakvih aviona padne. To se nažalost događa”, zaključio je zrakoplovni stručnjak, piše Danas.hr.