DRŽAVA ĆE SE ZADUŽITI

Plenković prvi put iznio crne prognoze: ‘U 2020. očekujemo pad BDP-a za 9,4 posto’

Idi na originalni članak

Ovu godinu državni proračun završit će u minusu od gotovo 25 milijardi kuna, rekao je ministar Marić

Oglas

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Nacionalni program reformi 2020. i prateći Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu.

Premijer Andrej Penković je na početku sjednice kazao kako je Hrvatska imala jako dobar odgovor na koronakrizu te da mjere nisu bile prestroge.

“Svi koji prate taj proces moraju shvatiti što je bila alternativa. Bili smo pravdobni, brzi, konzultirali smo struku, napravili smo jedino što Vlada koja radi u interesu građana treba i mora učiniti”, kazao je.

Na sjednici Europskog vijeća na kojoj je sudjelovao Plenković govorilo se o odgovoru na gospodarsku krizu zbog epidemije koronavirusa o čemu će ovisiti i planiranje proračuna EU-a koji će biti posvećen gospodarskom oporavku. Tema je bio i turizam. Tamo gdje je situacija slična, s tim državama će se otvarati granice, rekao je premijer.

“Cilj nam je da otvaranje granica bude na razini cijele EU, no situacija nije ista u svim zemljama i to treba uzeti u obzir”, naglasio je.

Povodom Međunarodnog dana rada i obljetnice operacije Bljesak, najavio je odlazak u Okučane.

Kad je riječ o Nacionalnom programu reformi, naveo je tri njegova cilja: održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje sustava obrazovanja i tržišta rada te održivost javnih financija.

“Ova Vlada u proteklih 3,5 godine ostvarila je tri puta zaredom proračunski višak, pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, zdravi gospodarski rast, povećana zaposlenost. Sve to sada je nažalost izmijenjeno zbog pandemije, i ovaj će program biti i dio rada u novim okolnostima i temelj za gospodarski oporavak zemlje”, kazao je premijer.

Plenković je prvi put iznio i procjenu da se na razini 2020. u Hrvatskoj očekuje pad BDP-a od čak 9,4 posto!

Deficit u proračunu skoro 25 milijardi kuna

Vlada donosi četvrti Nacionalni program reformi 2020. i Program konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu, a na oba veliki utjecaj ima situacija s pandemijom koronavirusa i ekonomski poremećaji.

“Input ove krize na svjetsko gospodarstvo bit će veći nego za globalne krize 2008. godine. Sve svjetske zemlje će u kratkim vremenskim razmacima snositi ekonomske posljedice. No, za razliku od prijašnje krize koja je trajala dugo, ovdje bi oporavak ipak mogao biti brži”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

U razvijenim zemljama nakon pada u drugom tromjesečju, jasno je da se većina zemalja odvojila od krivulje recesije s minimalnim gubitkom.

“Hrvatska ovu krizu za razliku od prošle dočekuje puno spremnije kad je riječ o financijskim pokazateljima”, istaknuo je Marić.

S obzirom na pad domaće i inozemne potražnje, oporavak ovisi o brzom popuštanju epidemioloških mjera i potporama gospodarstvu u kratkom roku, dodao je.

Marić je ponovio da se ove godine očekuje pad BDP-a od 9,4 posto, a iduće godine procjena rasta hrvatskog gospodarstva je 6,1 posto.

Potrošnja bi ove godine, prema procjenama, mogla pasti 7 posto, investicije za 9, a izvoz za čak 30 posto. Jedina sastavnica BDP-a koja ima predznak rasta je državna potrošnja, kazao je.

Hrvatska se vraća u zonu deflacije od 0,3 posto.

Kad je riječ o tržištu rada, mjere su usmjerene na očuvanje radnih mjesta. Projicira se pad stope zaposlenosti za 3,3 posto i rast iduće godine od 1,1 posto.

Potpore državne gospodarstvu iznose 14,5 milijardi kuna, efekti moratorija na kredite 17 milijardi kuna te 15 milijardi kuna kroz direktne kredine linije i programe. Nakon tri godine viška, držani proračun će biti u minusu 24,8 milijardi kuna.

Akcijski plan za rasterećenje gospodarstva – 10 mjera

Paket je to za poticanje gospodarskog rasta, naglasio je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Otvara se prostor za smanjenje obaveza u 2020. za nešto više 686 milijuna kuna.

  1.  Optimizacija i digitalizacija postupka ostvarivanja prava u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja
  2.  Digitalizacija postupka evidencije podataka iz mirovinskog osiguranja
  3.  Elektroničko podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
  4.  Digitalizacija postupka povrata isplaćenih naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad
  5.  Uspostava jedinstvene platforme za plaćanje obveznih naknada
  6.  Pojednostavljenje administrativnih zahtjeva za rad na izdvojenom mjestu rada (rad u prostoru koji nije prostor poslodavca ili rad kod kuće) za male rizike
  7.  Digitalizacija postupka ishođenja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak za pravne osobe
  8.  Uspostava elektroničke komunikacije između pravnih osoba i sudova
  9.  Digitalizacija podnošenja zahtjeva za jednostavno priključenje na mrežu električne energije
  10.  Uvođenje digitalizirane građevinske knjige e-Građevinski dnevnik

Vili Beroš, ministar zdravstva, podnio je izvješće o aktualnoj situaciji s koronavirusom. Postotak pozitivnih osoba u odnosu na testirane je u padu i iznosi 5,98 posto. U samoizolaciji je oko 14.100 osoba. Prosječna dob oboljelih je 51 godina.

Vijesti.hr

Exit mobile version