“Zabrinjavajuća je procjena da će do 2050. više ljudi umirati od takvih bolesti nego od raka”
U povodu obilježavanja Svjetskog dana bez mesa, udruga Prijatelji životinja pozvala je u petak građane da razmisle o negativnim posljedicama uzgoja i jedenja životinja, poručivši kako se veganskom prehranom mogu boriti protiv bolesti, klimatskih promjena, gladi i sl.
Udruga je u priopćenju upozorila da se brojnim virusnim bolestima životinja mogu zaraziti i ljudi, navodeći ptičju i svinjsku gripu, ebolu, SARS, MERS, lažne kravlje boginje, zarazni ektim ovaca i koza, atipičnu kugu peradi i sada COVID-19.
Znanstvenici već godinama upozoravaju da se upravo na farmama i u klaonicama, koje su prepune bolesnih životinja, stvaraju nove, otpornije i smrtonosnije bakterije i virusi. Ujedinjeni narodi zaključili su da čak 75 posto novonastalih bolesti potječe od životinja.
“Zabrinjavajuća je procjena da će do 2050. više ljudi umirati od takvih bolesti nego od raka. Našim uplitanjem u prirodni svijet, zaostalim mišljenjem da će nas jedenje životinja izliječiti ili da jedenje egzotičnih životinja predstavlja statusni simbol, smještanjem životinja u neprirodne, nehigijenske i ekstremne uvjete postajemo meta mutiranih i smrtonosnih virusa i bakterija”, tvrde Prijatelji životinja.
U industriji mesa postoje okrutne prakse “pumpanja” mladunaca hormonima, lijekovima, stimulatorima rasta, kokcidiostaticima, aditivima te raznim otrovima i kemijskim spojevima kako bi izdržali odvratne uvjete uzgoja i u što kraćem roku povećali težinu ili proizveli više mlijeka i jaja.
Kao primjer Prijatelji životinja navode kravlje ludilo, smrtonosnu neurodegenerativnu bolest goveda, koju je prouzročio čovjek hraneći biljojede mesom, odnosno koštanim brašnom dobivenim preradom strvina zaraženih ovaca.
Upozorili su i da se konzumacijom mesa, mlijeka i jaja u ljudsko tijelo unose antibiotici koje životinje svakodnevno dobivaju.
Iz udruge navode da meso i životinjski proizvodi ne sadrže vlakna, puni su kolesterola, zasićenih masnih kiselina i toksičnih spojeva te predstavljaju visok rizik od kontaminacije patogenima kao što su salmonella, E. coli., Campylobacter, Mycobacterium (uzrokuje tuberkulozu), Bacillus anthracis (uzrokuje bedrenicu), Coxicella burnetii (uzrokuje Q-groznicu ili klaoničku groznicu), Listeria monocytogenes (uzrokuje listeriozu) i paraziti (metilji, trakavica, Trichinella spiralis…).
HINA