Prvo su uslijed sveopće krize porasli troškovi proizvodnje, a onda se zbog blage zime naglo proširila ptičja gripa. Proizvođači u problemima
U Hrvatskoj su od prošlog utorka na snazi oštre mjere sprečavanja širenja ptičje gripe nakon nekoliko potvrđenih slučajeva te bolesti i određivanja zona ograničenja. Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da se sva perad i ptice moraju držati u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama.
Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi, prenosi u svom članku Tportal.
“Blage zime pridonose sve većem broju zaraženih divljih ptica i ove godine se prvi puta virus širio čitave godine, čak i u srpnju i kolovozu”, kaže Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika konzumnih jaja.
Zbog ptičje gripe dolazi i do velike nestašice jaja, a to je tržište ionako u krizi uslijed ogromnog porasta troškova proizvodnje, zbog čega je velik broj proizvođača smanjio ili potpuno prekinuo proizvodnju.
“Teško je prognozirati kako će se dalje situacija razvijati, ali nestašica jaja će svakako potrajati barem do Uskrsa, ako ne i dulje”, smatra Čurila.
Nekoliko je čimbenika koji utječu na ukupni rast cijena jaja, zbog čega je teško reći koji je glavni, no stabilizaciji cijena u prilog zasigurno ne ide ptičja gripa. Usto je Državni zavod za statistiku (DZS) nedavno procijenio da će cijena konzumnih jaja rasti za čak 43 posto, svinja za 28,4 posto, goveda za 18,3 posto, peradi za 13,5 posto, a mlijeka za 20 posto.
“Kako se radi o živim organizmima, puno je bolesti i nametnika koji uništavaju poljoprivredni potencijal, neke farme u Hrvatskoj su zbog toga zatvorene. No poljoprivrednom proizvođaču može se pomoći, jer nisu oni krivi što se te bolesti periodično pojavljuju. Država u tim situacijama uz mjere iz Programa ruralnog razvoja nudi dodatne mogućnosti pomoći jer je riječ o izvanrednim okolnostima i slučajevima, a u to se može uključiti i lokalna zajednica. Vjerujem da farme pilića neće ostati prazne, ali potrajat će dok se to ne riješi”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te vlasnica tvrtke Geja savjetovanje, prenosi danas.hr.