U studiju RTL Direkta gostovao je specijalist javnozdravstvene medicine i profesor na Medicinskom fakultetu Ognjen Brborović
Zabranite pušenje na terasama kafića i autobusnim stanicama – predlaže Europska Unija svojim članicama, taman u trenutku kada novi prijedlog Zakona o pušenju ima i Hrvatska.
Nema u njemu zabrane pušenja u kafićima niti na terasama, ali uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvod”, koji pak nije isto što i elektroničke cigarete. Ali sada se ni grijani duhanske proizvode ne može pušiti u zatvorenim javnim prostorima. Mlađima od 18 po novome bi bilo zabranjeno prodavati i nikotinske vrećice.
Sve je to slabo u odnosu na ono što savjetuje Europa. Oni traže da se pušenje zabrani i u parkovima, na plažama, zoološkim vrtovima, dječjim igralištima, vanjskim bazenima, ali i na terasama kafića.
O tome je u studiju RTL Direkta Mojmira Pastorčić razgovarala sa specijalistom javnozdravstvene medicine i profesorom na Medicinskom fakultetu Ognjenom Brborovićem.
Najveća je novost oko grijanih duhanskih proizvoda. Koja je razlika u odnosu na e-cigarete?
Zakon se zove Zakon o ograničavanju uporabe duhana i srodnih proizvoda. Već od prije se zove i ovo je jedna od njegovih iteracija koja se bavi srodnim proizvodima i sve više ih uvodi u zakon, poistovjećuje s duhanom i sve one zabrane koje već postoje vezane za duhan i cigarete te se primjenjuju i na grijani duhan. Koja je razlika grijanog duhana i e-cigareta? Očita. Grijani duhan su male cigarete koje se stavljaju u apart koji ih grije, te one ne sagorijevaju. Zato što ne dolazi do paljenja manje su štetni od cigareta. Dok električne cigarete imaju tekućine koja se grijanjem pretvara u paru.
Sad se po novom ni taj grijani duhan ne smije pušiti u zatvorenim prostorijama?
Zapravo, to je zdravi razum. Najlogičnija stvar da je to napravila Vlada jer svi prepoznajemo da je to srodni proizvod i očekujemo da se tretira isto kao duhan.
Dojam je da Hrvatska ne radi puno da bi smanjila broj pušača. Jedna smo od rijetkih zemalja gdje se i dalje puši u kafićima.
Rekao bih da je to katastrofalno i svoje studente učim ‘follow the money’, odnosno da gledaju gdje se i na što troši novac. Nemamo kampanje ni inicijative da se pušenje smanji. Čak nemamo ni sustave koji bi pomogli pušačima da prestanu pušiti, samo se držimo alibija. A i kad već pričamo o novom zakonu, ti svi zakoni nama dolaze poput rijeke iz Europske unije koju implementiramo više ili manje.
‘Treba zabraniti pušenje u kafićima’
Trebaju li nam neke zabrane, mislite li da bi bilo dobro da se zabrani pušenje u kafićima?
Da, nema dileme. Apsolutno.
A trebaju li cigarete biti skuplje? U Irskoj je kutija 16 eura, kod nas su pet. Je li to dobro?
Povećanjem cijena cigareta se smanjuje stopa regrutiranja novih pušača, odnosno djece.
Znači ima koristi?
Načelno ima, kažemo da je to mjera koja smanjuje nove pušače prije svega, ali znamo da ako se pretjera i ako to nije napravljeno s mjerom, povećava se šverc. Povećava se motanje i nekakve crne kombinacije koje ne želimo. Treba biti oprezan i napraviti to kako treba. S druge strane, 2040. se od nas očekuje da prestanemo pušiti.’Od nas’ mislim na Europsku uniju.
Koliko bi trebalo biti, ispod pet posto?
Tako je, ispod pet posto. To je za 15 godina tako da što nas očekuje od kaosa i nesnalaženja budućih vlada u tome… očekujem da će biti svega i bit će kaos.
Cigarete nisu jedini problem, posebno kad su u pitanju mladi. Po ovom novom prijedlogu zakona neke stvari bi se trebale razriješiti. A to je da ne može svatko kupiti nikotinske vrećice?
To je to, zdravi razum. Nitko ne želi da djeca budu ovisna o nikotinu, bilo kojem. Ali kod djece ne želimo ovisnosti i točka.
Međutim, jesmo li tu dobro postavili stvari jer djeca u ogromnom postotku vejpaju. To kao da je stvoreno za njih – okusi, boje, šarenilo..
I dostupnost tih proizvoda putem online trgovina i drugi načini koji bježe od kontrole Vlade i države su potpuna nesreća. Niti želimo da ti proizvodi izgledaju kao igračke i da su privlačni kao bomboni, niti da su dostupni, no očito je svijet postao prekompleksno mjesto i teško ga je regulirati. Nije lako vratiti duha iz boce.
Treba li poslušati prijedlog EU koja kaže – zabranite pušenje u parkovima, na plažama, u zoološkim vrtovima?
To je sve prenaglo. Načelno da. Godine 2040. imamo svijet točno takav.
Švedska već sad ima manje od pet posto pušača- Kad ćemo mi biti Švedska?
Švedska je čudo u mnogo čemu i imaju jako puno alternativnih javnozdravstvenih intervencija. Jedna od takvih intervencija je njihov pristup ovisnosti o nikotinu. Oni su vrlo otvoreni od strane stručne i medicinske javnosti rekli ljudima da zamijene ovisnost o pušenju s ovisnosti o nikotinu kroz te vrećice i snus. Njima se nije toliko smanjio broj ovisnika o nikotinu, nego broj pušača. A pušenje je apsolutno najgore.