U Sloveniji je i dalje burno. Prosvjed protiv covid-potvrda i obaveznog cijepljenja koji je održan u srijedu pred zgradom parlamenta u Ljubljani nije bio tako nasilan kao onaj od 15. rujna, ali nije bio ni manji od njega.
Na njemu je sudjelovalo oko 10 tisuća Slovenaca, prema procjeni policije, bijesnih zbog rigoroznog režima PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) kao uvjeta za niz svakodnevnih aktivnosti.
Ipak, nakon što su tri sata prosvjedovali na Trgu Republike, skandirajući “lopovi”, oko 16 sati krenuli su pred ured predsjednika države Boruta Pahora i tražili da izađe pred narod, piše Index.
Vodeni topovi, suzavac, helikopter, blokada obilaznice, napadi prosvjednika na novinare
Zatim je dio prosvjednika na neko vrijeme blokirao sjevernu ljubljansku obilaznicu, na što ih je policija rastjerala suzavcem i vodenim topovima. U rastjerivanju su sudjelovali i policajci na konjima, a prosvjed je nadlijetao i policijski helikopter.
Nakon toga su prosvjednici oko 18 sati krenuli prema zgradi javnog kanala RTV Slovenija, pri čemu je došlo i do napada na novinara tog kanala, javlja slovenski list Delo. To, nažalost, nije bio jedini napad na novinare, koje neki protivnici mjera krive za promicanje, kako vole reći, “korona-fašizma”. Potom su se vratili na trg ispred zgrade parlamenta, gdje su ostali dobar dio večeri.
Podsjetimo, antivakseri su početkom rujna upali i u studio RTV Slovenija u vrijeme emitiranja programa uživo, bijesni na nju zbog navodnog promicanja tih mjera.
Kao ni prošle i pretprošle srijede, ni prosvjed ove srijede nije bio prijavljen ni dozvoljen.
Kako javlja slovenski list Dnevnik, glavni organizator prosvjeda bio je Zoran Stevanović, gradski vijećnik u Kranju i predsjednik populističke stranke Istina. No na pitanje tko je organizator, Stevanović je odgovorio da su to ljudi. Prosvjedi uopće ne bi bili potrebni, samo bi vlada trebala podnijeti ostavku, objasnio je novinarima i dodao da on nije antivakser, ali se ne želi cijepiti protiv koronavirusa “jer je to njegov izbor” i “nitko zbog toga ne smije biti diskriminiran”.
Prosvjednica: U cjepivu je tekućina s čipom
“Duže od godinu dana radim na tome da u Sloveniju dođe sloboda i da se čuje istine. Ovdje nije riječ o imunizaciji. Ovo donosi bolesti. Unutra je tekućina s čipom. Ljudi će ostati bez svoga tijela. Uzet će im imovinu, izbrisati ime i prezime. Za nekoliko mjeseci bit će sve manje ljudi”, rekla je jedna prosvjednica, koja se predstavila samo kao Fani, za Al Jazeeru Balkans.
Koliko je njen stav reprezentativan među prosvjednicima, zaista je teško reći, ali jasno je da je jedan dio prosvjednika motiviran ovakvim iracionalnim teorijama zavjera i antivakserskim sentimentom.
“Ono što je sigurno je da ovo nije kraj protesta, najavljuju se novi protesti. Sljedeća srijeda je dan kad ćemo, po svemu sudeći, opet gledati masovne antivladine proteste”, zaključio je reporter Al Jazeere, Gašper Lubej.
Prosvjedu je očito novi zamah dala vijest o tragičnoj smrti 20-godišnje Slovenke ranije istog dana, od moždanog udara, dva tjedna nakon cijepljenja protiv koronavirusa. Tako je prosvjed i počeo minutom šutnje u spomen na preminulu djevojku.
Otac preminule djevojke došao na prosvjed: Moja Katja nije postotak, ona je moje dijete
Njen otac i sam je došao na prosvjed i obratio se okupljenima, prenijeli su slovenski mediji.
“Moja Katja se cijepila da bi dobila slobodu. Govori se samo o postotcima oboljelih, ali ona nije bila postotak, bila je moje dijete”, rekao je ožalošćeni otac i nakon toga napustio skup.
Okupljeni su na njegovo obraćanje reagirali povicima “ubojice”, očito upućenima prema vladi Janeza Janše, koja je uvela covid-potvrde kao uvjet za sve, od odlaska na posao do ulaska u trgovački centar, zdravstvenu ustanovu, vožnju javnim prijevozom (od čega su izuzeti učenici osnovnih i srednjih škola), za različite uslužne djelatnosti, razne javne ustanove i korisnike njihovih usluga.
Covid-potvrde tražile su se čak i za točenje goriva na benzinskim postajama, što je izazvalo poseban revolt i nevjericu u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj. No nakon što je najveći lanac benzinskih postaja Petrol omogućio kupcima beskontaktno plaćanje bez pokazivanja covid-potvrda, vlada je prošlog tjedna ukinula tu obavezu za sve benzinske postaje gdje se plaćanje može obavljati bez osobnog kontakta, kao i za radnike koji rade od kuće.
Za zaposlenike u državnoj upravi uvedena je obaveza cijepljenja ako nisu preboljeli koronavirus u posljednjih šest mjeseci, bez testiranja kao alternativne mogućnosti.
Međutim, slovenski ustavni sud je u četvrtak, postupajući na zahtjev nekoliko sindikata za ocjenom ustavnosti odluke, privremeno suspendirao vladinu odluku o obveznom cijepljenju državnih službenika, ocijenivši da se njom krše njihova radna prava.
Slovenija suspendirala cjepivo Johnson & Johnson zbog smrti djevojke
Slovenska oporba osudila je nasilne prosvjede, ali i zaključila da su ti prosvjedi odraz nepovjerenja ljudi u postupke vlade, što se odražava i u suočavanju sa zdravstvenom krizom i odgovoru ljudi na mjere. Slažu se da je jedino rješenje ostavka Janšine vlade.
Preminula Slovenka cijepila se cjepivom Johnson & Johnson, koje se, za razliku od drugih, daje u jednoj dozi. Kao i za drugo vektorsko cjepivo prisutno u zapadnim zemljama, ono AstraZenece, i za J&J-ovo cjepivo zabilježena je – izuzetno rijetka (nekoliko slučajeva na milijun), ali potencijalno smrtonosna – nuspojava tromboze s trombocitopenijom, pri čemu se može stvoriti krvni ugrušak u venama u mozgu, abdomenu ili arterijama.
Zbog toga su neke zemlje potpuno zabranile ili ograničile primjenu cjepiva J&J, neke su to napravile za AstraZenecino, a neke za oba. Belgija je tako prestala koristiti J&J za mlađe od 41 godinu, a Norveška je potpuno povukla AstraZenecu, a J&J daje samo onima koji ga izričito zatraže.
Slovenija će sada također suspendirati J&J cjepivo sve dok stručno povjerenstvo ne prouči medicinsku dokumentaciju i utvrdi je li smrt 20-godišnjakinje povezana s cijepljenjem, nakon čega će se odlučiti hoće li se ta vrsta cjepiva još koristiti ili ne.
Rizik od J&J cjepiva manji nego od AstraZenece, i jedan i drugi manji od rizika covida
Ipak, kako je za Index objasnio epidemiolog Bernard Kaić, rizik od te ozbiljne nuspojave je, prema dostupnim podacima, znatno niži kod J&J-a nego kod AstraZenece. U Hrvatskoj se AstraZenecino cjepivo, kao i u Velikoj Britaniji, Kanadi i još nekim zemljama, ne preporučuje mlađima od 50 godina, ali za J&J nije donesena takva preporuka jer nije utvrđen viši rizik za mlađe osobe – pogotovo za mlađe žene – kao što se ispostavilo kod AstraZenece.
“Prema dostupnim literaturnim podacima, kod AstraZenecinog cjepiva rizik je bio procijenjen na oko 1 na 100.000 cijepljenih osoba, a kod Janssenova cjepiva oko 1 na 800.000 do 1 na 1.000.000 cijepljenih osoba. Za AstraZenecino cjepivo znalo se da je rizik znatno viši kod osoba mlađih od 60 godina nego kod starijih, a za Janssenovo cjepivo nije bilo podataka o razlici rizika po dobi”, rekao nam je Kaić.
Dodao je da je kasnija procjena rizika Svjetska zdravstvena organizacija od ove nuspojave bila nešto viša, 1 na 310.000 osoba, “ali još uvijek je korist od cijepljenja znatno nadmašivala rizik”. Naravno, pojava krvnog ugruška nakon cijepljenja ne znači nužno da je on uzrokovan cjepivom. To se mora utvrditi medicinskom analizom. A korist svih cjepiva u sprečavanju teške bolesti i smrti od koronavirusa, pa tako i cjepiva J&J, i dalje je u pravilu znatno veća od rizika.
Slovenija i Hrvatska i dalje daleko manje procijepljene od Švedske, Norveške, Francuske
Jasno je zašto je Slovenija, u kojoj je dosad od koronavirusa umrlo više od 4 i pol tisuće ljudi (više nego u Hrvatskoj, gledano na milijun stanovnika), uvela rigorozni režim covid-potvrda. Želi pošto-poto povećati udio populacije koji je potpuno cijepljen, a koji trenutno, prema podacima sa stranice Our World in Data, iznosi samo 48.3%.
To je, doduše, više nego u Hrvatskoj, gdje taj postotak iznosi 41.8%, ali daleko manje nego u zemljama koje su imale režim covid-potvrda i/ili univerzalnih covid-mjera, a sada su ih ukinule jer su dostigle zadovoljavajuć postotak procijepljenosti čitave populacije: Danska (75.1%), Norveška (66.5%), Velika Britanija (65.8%).
Švedska, koja od početka pandemije ima jedan od najliberalnijih pristupa među zapadnim zemljama, također ima impresivnu procijepljenost od 64.6%.
Francuska je, unatoč prosvjedima, uspjela u procjepljivanju. Hoće li Slovenija?
A Francuska, koja nije odustala od covid-potvrda unatoč žestokim prosvjedima svakog vikenda, koji traju već deset tjedana, povećala je svoju procijepljenost ukupne populacije s 43.5% 21. srpnja, kad je uvela sveobuhvatne covid-potvrde, na 65.7% danas.
Covid-potvrde imaju ozbiljne zamjerke na političkom, etičkom, pa i pravnom planu, o čemu smo već pisali. Te se kritike ne mogu tek tako odbaciti, a tragičan slučaj smrti 20-godišnje Slovenke, dodatno osnažuje takve kritike. Na pitanje ima li država pravo, izravno ili neizravno, prisiljavati ljude da se cijepe dok god postoji rizik od smrtonosnih nuspojava, ma kako malen bio, nema jednostavnog odgovora. Za obitelj preminule djevojke zasigurno nema objašnjenja koje bi im opravdalo njenu tragičnu smrt.
Ali nema sumnje da režim covid-potvrda zaista dovodi do veće procijepljenosti. A, prema posljednjim podacima američkog CDC-a, rizik od infekcije onih koji su se cijepili pet puta je manji od onih koji nisu. Rizik od teške bolesti, odnosno hospitalizacije manji je čak deset puta za cijepljene.
Masovno cijepljenje očito je najefikasnije sredstvo za izlazak iz pandemije koju imamo. Ostaje za vidjeti hoće li Slovenija uspjeti ponoviti uspjeh Francuske, Danske i drugih zemalja, ili će morati popustiti pred revoltom onih koji covid-potvrde vide kao diskriminaciju i tiraniju.