‘Sve je zapravo detaljno objašnjeno na stranicama porezne uprave, postoji vodič, najčešća pitanja. Najbitnije je da velika većina građana nema nikakvih obaveza ako plaća komunalne doprinose’
Čak 215 općina i gradova povećalo je iznos poreza na nekretnine koji je zamijenio dosadašnji porez na kuće za odmor. Mogli su ga i smanjiti i to je učinilo njih tek 57. Neki će porez tako plaćati i četiri puta više, pa stižu i najave tužbi Ustavnom sudu. Moguće nedoumice oko novog poreza pojasnio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za RTL Danas.
Kad će prve uplatnice?
“Rujan, listopad, prva rješenja. U svakom slučaju nakon lokalnih izbora.”
Do 31. ožujka stanje treba prijaviti u Poreznu – na koga se sve odnosi, puno je nedoumica?
“Ne bih rekao da ima puno nedoumica. Sve je zapravo detaljno objašnjeno na stranicama porezne uprave, postoji vodič, najčešća pitanja. Najbitnije je da velika većina građana nema nikakvih obaveza ako plaća komunalne doprinose, ako uredno ima prijavljene ugovore o najmovima. nemaju nikakve obaveze. Neće biti obveznici plaćanja poreza na nekretnine oni koji imaju razloga vjerovati da imaju oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. Oni mogu ispuniti obrasce koji su na stranicama Porezne uprave, posebno za građane, posebno za poduzetnike i olakšati si.”
Tko će i kako nadzirati jesu li podaci točni Hoće li poreznici kucati na vrata i provjeravati što se radi?
“Prije svega dobit ćemo detaljne i jako dobar font nekretnina, gdje ćemo vidjeti gdje se kriju oni koji su lažno prijavili.”
Kako ćete to vidjeti?
“Razmjenjivat ćemo podatke o potrošnji struje i vode tako da će se tako jasno vidjeti tko gdje živi, jer onaj tko živi u nekretnini nije obveznik plaćanja poreza na nekretnine, bez obzira je li živi sa svojom obitelji ili u više nekretnina živi više članova obitelji, ali bitno da se koristi nekretnina za stalno stanovanje.”
Ako se ne prijavi – koje su kazne?
“Kazne za neprijavljivanje su od 1000 do 6360 eura.”
Tu ćete biti rigorozni?
“Vidjet ćemo. Ovo je prva godina. Nadam se da neće biti toliko potrebe kažnjavati jer da će svi jednostavno uredno prijaviti i izvršavati svoje obveze.”
Iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače kažu da je nepravedno da stranci i Hrvati plaćaju isti porez… što vi mislite o tome?
“Prije svega, Dio smo Europske unije i dio smo nekog prostora. Nemoguće je utvrditi različite poreze za strance u odnosu na Hrvate. Radi se o porezima koji ne bi bili ustavni u slučaju da imaju drugačije stope za strance u odnosu na nas.”
Dakle, porez se ne plaća za kuću koja, recimo, nema krov, nema struju, nema vodu. U tom slučaju porez se ne plaća. Što ako kuća ima krov ima struju, ima vodu, ali jednostavno je derutna i nije za život? Odnosno gdje je ta granica, što se plaća, što se ne plaća, kako će se to određivati?
“Je li nešto derutno ili hoće li se plaćati porez, uvijek se može dokazivati da nešto nije za upotrebu. Stranka će, odnosno porezni obveznik predočiti svoje razloge, odnosno činjenice zbog kojih smatra da nije nešto sposobno za pružiti nekakvu stambenu svrhu, tako da će svakako sve te činjenice biti utvrđene i donijeto rješenje. Odluka, bilo porezne, bilo jedinice lokalne samouprave.”
Kada gledamo situaciju da netko ima kuću, recimo gdje su četiri apartmana od ta četiri tri iznajmljuje u jednom živi plaća li on porez?
“Tu govorimo o domaćinu. Taj pojam domaćina je uveden u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Oni neće plaćati porez.”
A ako netko ima dva stana u zgradi, u jednom živi, a drugi iznajmljuje – plaća li on porez?
“Ako je to dugoročni najam, onda se ne plaća, ali za turiste, kratkoročni najam bit će plaćanje poreza na nekretnine.”
Ali, gdje je tu onda logika? Onaj koji ima tri apartmana on neće plaćati, a onaj koji ima jedan on će plaćati?
“Govorimo o stambenoj zgradi i tu ćemo stvarno morati još dodatno razmotriti i s Ministarstvom turizma i s Ministarstvom graditeljstva uvjete za pružanje ugostiteljske djelatnosti i u zgradama jer ne govorimo više o domaćinu.”
Zamislimo hipotetski scenarij u kojem visoki dužnosnik živi u državnom stanu u Zagrebu, a prijavljen je u djedovoj kući na Dugom otoku. Treba li on plaćati porez?
“Prije svega činjenica da li plaća porez ovisi o tome da li neku nekretninu stvarno koristi. U ovom slučaju bi se plaćao porez jer ta nekretnina na Dugom otoku se ne koristi za stambenu svrhu.”
Koliko očekujete više novca od ovog poreza? Znamo? Državna blagajna nula?
“Svrha poreza definitivno nije punjenje državnog proračuna. Porez je namjenski, zapravo prihod je općina i gradova i županije. S obzirom na nekakve projekcije koje smo imali, govorimo o 200, 205 milijuna eura.”
Bojkot je završio. Kakvi su tu rezultati? Koliko je u državi manje novca?
“Pa što se tiče podataka fiskalizacije koji se obično vežu za bojkot od početka godine u svim djelatnostima imamo nekih 6 posto veći iznos računa i 1,7 posto manji broj računa u svim djelatnostima. Što se tiče trgovine na malo, imamo četiri posto veći iznos računa i 3 posto manji broj računa. Osim ovih brojki, ne mogu tumačiti sam uspjeh bojkota. Možda je najbolje da pitate one koji su ga organizirali.”
Povrat poreza. To mnoge ljude zanima, prvenstveno mlađe od 30 godina. Jednima se vraća 50 posto, a drugima 100 posto. Kada to možemo očekivati na računima?
“Kao i svake godine povrat poreza možemo očekivati početkom svibnja. Od 2. svibnja nadalje, do kraja mjeseca će većina tog povrata biti isplaćena.”
Pa onda uplatnice u rujnu
“Dvije različite vrste poreza.”, piše Net.hr.