Ljetni šokovi za Hrvatsku: Onaj pozitivni – odlična turistička sezona, a onaj negativni – sve skuplja potrošačka košarica. Cijene, uglavnom namirnica, rasle su već nekoliko puta, a još jedan val poskupljenja zasigurno stiže na jesen.
Posljedica je to ekstremnih vremenskih neprilika, ali i velike potražnje određenih namirnica na tržištu.
Procjena je da će na jesen meso koštati 10 kuna više po kilogramu, kruh kunu, povrće dvije, a med također 10. Narast će i cijena jaja i mlijeka. Stigle su najave i poskupljenja struje za poduzetnike i do 40 posto što će zasigurno u krajnjoj mjeri osjetiti i građani.
Ukratko, ne baš optimistične najave za jesen.
VIDEO DANA:
Tri razloga
Ekonomski analitičar Damir Novotny za RTL.hr kaže da je kriza 2020. godine bila duboka i netipična jer je u isto vrijeme zatvorila nabavne lance, u ovom slučaju hrane i zaustavila je potrošnju jer je bio lockdown.
“Zato su potrošači 2020 godine manje trošili. S druge strane Vlade su, pa tako i hrvatska sufinancirale očuvanje radnih mjesta ljudi koji nisu u to vrijeme radili. Nije malo novca završilo u kućnim proračunima potrošača koji su, kad su se otvorile ekonomske aktivnosti, počeli trošiti i došlo je do snažnog rasta domaće potražnje za svim proizvodima pa tako i hranom”, kaže Novotny.
Dodaje da je nagli rast potražnje i potrošnje utjecao na rast cijena.
“Jednostavno, na skladišitima nije bilo toliko proizvoda”, poručuje naš sugovornik i nastavlja.
“S druge strane, Kina se otvorila, a njihova potražnja za hranom je ogromna. Da bi zadovoljili potražnju, oni su državno intervenirali i kupovali na europskom tržištu. Kinezi su sa svojom snažnom potražnjom podigli cijene na europskim tržištima. S tim da nisu pitali za cijenu”, upozorava Novotny.
Kaže također da su treći utjecaj na cijene očekivanja vezana za ovogodišnju žetvu.
“Na kanadskom i ruskom tržištu ona je slabija nego zadnjih godina. Očekuje se manja ponuda, a potražnja je velika”, naglašava Novotny.
Zaključuje da su očekivanja da bi se taj rast cijena mogao stablizirati tijekom sljedeće godine.
Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti, za RTL.hr kaže da su poskupljenja kod nekih proizvoda i usluga vrlo očita
“Neke svježe namirnice, građevinski materijal, cijene radova u građevini poskupjele su znatno više nego što to sugerira opći trend rasta cijena koji prati domaća statistika. Dobrim dijelom to je stvar trenutne nepodudarnosti ponude i potražnje za nekim dobrima na globalnoj razini. Nakon prošlogodišnjeg snažnog pada ekonomske aktivnosti i potražnje, ove godine došlo je do njenog oporavka i sudar smanjene ponude koja se oporavlja sporije i bržeg oporavka potražnje doveo je do rasta nekih cijena. Dobavni lanci su se poremetili i bit će potrebno neko vrijeme da se stvari stabiliziraju.
Cijena nekih svježih namirnica, voća i povrća koje se prodaje na tržnicama porasle su zbog loših vremenskih prilika ove godine, a problem je i što je naša domaća poljoprivredna industrija devastirana, razmrvljena te smo kao zemlja snažno ovisni o uvozu. Cijene energenata rastu što se prelijeva na niz drugih cijena, a u građevini je velik manjak radne snage što diže cijene”, govori nam Kroflin.
Na naše pitanje može li država napraviti nešto po tom pitanju, kaže:
“Država ne može zakonski administrirati cijene pojedinih dobara (primjerice graha ili svježeg mesa). U kratkom roku može utjecati na kretanje plaća (direktno na plaće svojih zaposlenika, a indirektno na kretanje svih drugih plaća kroz porez i povećanje minimalne plaće) te primanja umirovljenika. Utjecajem na primanja građana, država može poništiti utjecaj rasta cijena. Može utjecati u određenoj mjeri i na cijene nekih energenta, a lokalna država može utjecati na cijenu usluga poput komunalne naknade, cijene vrtića i sl. Država može smanjenjem PDV-a pokušati utjecati na finalne cijene, no vrlo je upitno da li bi primjerice smanjenje PDV-a na neka dobra ili usluge ili smanjenje opće stope PDV-a utjecalo na pad cijena ili bi dovelo samo do rasta marže. Oko takvih poteza fiskalne vlasti trebale bi biti vrlo oprezne”, jasno će naš sugovornik i dodaje:
“U srednjem roku ekonomska politika mora biti fokusirana na što brži oporavak od COVID krize, pametne industrijske politike koje će omogućiti jačanje domaće industrijske proizvodnje te viši stupanj samoodrživosti u poljoprivrednoj proizvodnji što bi trebalo smanjiti našu izloženost cjenovnim šokovima i omogućiti dizanje cijene rada, odnosno standarda građana. Tržište nekretnina je napuhano na krilima državnih subvencija, a na cijenu kvadrata tek bi u nadolazećem periodu mogli utjecati trenutni poremećaji u cijeni građevinskog materijala i manjak radne snage u građevinskog industriji koji diže cijenu rada. Država bi po tom pitanju trebala preispitati svoj utjecaj jer se stječe dojam da prosječan građanin (ako nije sretnik koji je dobio subvenciju) danas teže može doći do adekvatne nekretnine nego prije uvođenja subvencija”, jasno će.
Mnogima je već sada teško
Kaže i da jesen i zima, odnosno kako će izgledati nadolazeće razdoblje, ovisi o tome hoćemo li održati ekonomsku aktivnosti ili ćemo ju zbog COVID-a mora opet ograničavati te hoće li se cijene početi stabilizirati ili će njihov rast ubrzavati.
“Pojedincima s niskim primanjima koji najviše osjećaju rast cijena, onim građanima koji zbog rasta cijena građevinskog materijala i radova ne mogu obnoviti svoje kuće oštećene potresom ili umirovljenicima koji zbog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda jedva preživljavaju od mjeseca do mjeseca, već je sada teško. Bilo bi još puno gore kada bi se ostvarili neki crni scenariji i rast cijena bitno ubrzao. Tada bi se dobar dio naših građana mogao naći u ozbiljnim egzistencijalnim problemima. No, centralni bankari vjeruju da do toga neće doći, da je trenutna situacija prolaznog karaktera, posljedica COVID krize i mjera kojima se ona rješavala te da će rast cijena već iduće godine usporiti”, naposljetku će Matija Kroflin.