Na dnevnom redu su i prijedlozi njezinih amandmana i izjašnjenje o amandmanima drugih predlagatelja
Oglas
Premijer Andrej Plenković se na početku sjednice osvrnuo na zbivanja u proteklom tjednu.
“Prvo nekoliko riječi o proračunu. Mislim da smo s ovogodišnjim prijedlogom poslali nekoliko poruku – nastavka fiskalne konsolidacije, da trošimo koliko Hrvatska i zarađuje, da smo ostali u limitima naših smjernicama, da je proračun na zdravim temeljima što znači da smo lani imali suficiti proračuna, i ove godine unatoč jamstvima za Uljanik nastojimo da budemo u malom suficitu, da iduće godine vodimo našu fiskalnu politiku da ostvarimo bolji rezultat nego što smo obećali. Po meni je proračun i solidaran jer pokriva sve prioritete iz programa Vlade. Pokazali smo balans između ulaganja u razvoj i socijalne solidarnosti”, kazao je premijer.
Rast gospodarstva na zdravim temeljima, a ne na neracionalnim zaduženjima
Osvrnuvši se na najnoviji podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 2,8 posto na godišnjoj razini, premijer je ustvrdio da je taj rezultat bio iznad očekivanja ekonomskih analitičara, a u skladu s Vladinim procjenama.
“Mislimo da je taj kontinuirani rast BDP-a, koji traje već 17. tromjesečje zaredom, dobar signal. Dobri su i podaci koji se odnose na izvoza roba i usluga, gdje nam je izvoz porastao za 5,2 posto, a usluga za 2,5 posto, te da investicije rastu 15. kvartal zaredom”, kazao je Plenković.
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljenom u srijedu, rastu gospodarstva u trećem tromjesečju najviše su pridonijeli osobna potrošnja, izvoz roba i usluga, još jedna rekordna turistička sezona, kao i rast investicija.
Međutim, po prvi put je nakon duljeg vremena pala industrijska proizvoda. Plenković je istaknuo kako Vlada mora voditi računa da se konsolidira proizvodnja i izvoz.
“I ako u tome uspijemo, onda možemo upravo na ovom gospodarskom rastu bazirati naše daljnje korake u ekonomskoj politici. Ono što je za Hrvatsku važno, ovo nije rast koji se temelji na neracionalnim zaduženjima, već rast koji usporedno prati kontinuirano smanjivanje javnog duga”, rekao je Plenković, istaknuvši da su to zdravlji temelji i rezultati “s kojima u ovom trenutku možemo biti zadovoljni”.
Kazao je i da je Vlada s ovogodišnjim prijedlogom proračuna poslala nekoliko važnih poruka – o nastavku fiskalne konsolidacije. nastavku logike da Vlada troši onoliko koliko Hrvatska zarađuje, odnosno da je usklađena prihodovna i rashodovna strana, i da je ostala u gabaritima smjernica.
“Proračun je prije svega na zdravim temeljima, a to znači da smo lani imali suficit proračuna, što nije baš bilo uobičajeno proteklih godina, da i ove godine, unatoč protestiranim jamstvima koja dolaze na naplatu zbog obveza Uljanika, nastojimo da na kraju godine ponovno budemo barem u malom suficitu, ne ovoliko velikom kao lani, i da iduće godine vodimo našu fiskalnu politiku na način da ostvarimo bolji rezultat nego što smo obećali”, kazao je Plenković.
Ocijenio je, također, da je prijedlog proračuna za iduću godinu solidaran i pokriva sve prioritet iz programa Vlade, od demografske politike, ulaganje u obrazovanje, znanost, visoko obrazovanje, zdravstvo, socijalne politike, pa sve do onoga što se odnosi na infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.
“Mislim da smo tu pokazali dobar balans između ulaganja u razvoj i društvene solidarnosti”, zaključio je Plenković.
“Vjerujem da ćemo dodatnih 150 milijuna kuna mudrim gospodarenjem iznaći”
“Vodili smo raspravu o Zakonu o udomiteljstvu koja je bila dosta ideologizirana. Moje je mišljenje da smo pronašli jedan dobar okvir, a vjerujem da će provedba biti pozitivna.”
Osvrnuo se i na svoj boravak u Bratislavi gdje je bio s ministricom Žalac. Komentirao je i usvajanje sporazuma o Brexitu.
“Za reputaciju EU ključno je da kad se Brexit već događa da bude ispregovaran, da nema dilema što se događa dan poslije. Ono što je sad bitno je da vidimo kako će proći jedno, pa drugo glasovanje, a ono se očekuje za 10-12 dana.”
Najavio je i dinamičnu vanjsko-političku aktivnost sljedećeg tjedna te pohvalio kvalitetan rezultat pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi.
“Kada uzmemo u obzir sve što smo ranije napravili, jasno je da smo i kroz ove pregovore vodili računa da se realno podižu plaće. Pokazali smo ozbiljnost u dijalogu, držali smo se važnih načela. Vjerujem da ćemo dodatnih 150 milijuna kuna mudrim gospodarenjem iznaći.”
Najavio je i da će idućeg tjedna imati dvije sjednice Vlade, jednu u srijedu u Banskim dvorima, a jednu u Karlovcu.
Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.
“Donijet ćemo odluku kojom ćemo minimalnu plaću, koja danas iznosi 2752 kune neto, povećati na 3000 kuna neto. To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018. od devet posto. Bruto iznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna”, rekao je Plenković.
Najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.
Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, istaknuo je premijer.
U eurima to povećanje iznosi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto.
Uspoređujući s drugim zemljama srednje i istočne Europe Plenković je naveo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna bruto plaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura.
Nakon ovog povećanja minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od Nove godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura.
Oko 37.000 ljudi prima minimalnu plaću
Naveo je da prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću.
Plenković je podsjetio da su u prve dvije godine mandata dvaput povećali minimalnu plaću za po pet posto, što je kumulativno oko 10,25 posto, uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što su izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane.
“Prije ovog povećanja ona je u našem mandatu podignuta za 13,6 posto u odnosu na 2016. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ukupno ćemo od početka našeg mandata ukupno neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune, i to je 23,9 posto. To je skoro za četvrtinu”, istaknuo je premijer.
Naveo je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje, i to na 44,85 posto u 2019. godini.
Kompenzacijske mjere za poslodavce
Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, kaže, ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike.
“Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola”, istaknuo je.
Osim fiskalne olakšice pripremili su, kaže, i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.
“Mislim da smo s ovime poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život i naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo za one koji su najugroženiji izrazito važan aspekt djelovanja”, zaključio je premijer.
Pavić: “Povećanje minimalne plaće velik iskorak”
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna neto velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37.000 radnika na minimalnoj plaći.
“Ukupno je to povećanje minimalne plaće za 504 kune u mandatu ove Vlade. U pola mandata povisili smo ju gotovo dvostruko više nego prethodna Vlada”, istaknuo je Pavić.
Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.
Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja, dodao je.
Od 1. siječnja iduće godine tako ćemo imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU. Mislimo da ovim pridonosimo ostanku naših ljudi u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenijem životu naših građana na minimalnoj plaći, zaključio je Pavić.
Prihvaćeno 7 amandmana zastupnika na prijedlog proračuna, Vlada dala i 2 svoja
Vlada je na sjednici u petak prihvatila tri amandmana na prijedlog proračuna za 2019. godinu od ukupno 217 podnesenih u Saboru, kao i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike, a dala je i dva svoja amandmana.
Ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade izvijestio je da je ukupno 217 amandmana. Vlada je prihvatila tri amandmana koja se odnose na državni proračun, i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike – Hrvatske ceste.
Prihvaćen je amandman zastupnika Marije Puh, Ivana Šipića i Žarka Tušeka, vrijedan 10 milijuna kuna za 2019. Također, prihvaćena su i dva amandmana zastupnika Pere Čosića, Ljubice Maksimčuk i Marka Šimića u visini od 15 i pet milijuna kuna.
Nadalje, Vlada je prihvatila i amandmane na prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i to zastupnika Vesna Bedeković, Josipa Đakića, Vladimira Bileka, Željka Lackovića, kojim se za program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta, za projekt DC 10 (Podravski ipsilon) dionica: Kloštar Vojakovački – Križevci i DC 12 (Podravski ipsilon) dionica: Farkaševac – Bjelovar ukupne procijenjene vrijednosti 549 milijuna kuna mijenja predviđeni početak izvođenja radova iz 2020. u 2019. godinu te se osiguravaju dodatna sredstva u iznosu od 37 milijuna kuna za realizaciju u 2019. godini.
Istodobno se smanjuju planirane realizacije u 2019. godini na stavki izgradnje brzih cesta, na projektima nastavaka izgradnje BC Popovec – M. Bistrica – Zlatar Bistrica – Zabok u iznosu od 13.000.000 kuna, Stobreč – Dugi Rat – Omiš (I. faza) u iznosu od 8 milijuna kuna i izgradnje D403; Čvor Škurinje – luka Rijeka u iznosu od 16 milijuna kuna.
Vlada je prihvatila i dva amandmana zastupnice Sunčana Glavak koja se odnose na financiranje izvanproračunskih korisnika te amandman Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a.
Povrh toga, Vlada je dala još dva amandmana na prijedlog proračuna, pri čemu je Marić naglasio da se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita, dakle ne mijenja se ukupni iznos sredstava planiran prijedlogom proračuna.
Prvi se odnosi na razvoj potpomognutih područja, kazao je ministar Marić, pojasnivši da se odnosi na programe lokalne zajednice koji se financiraju kroz stavku kapitalni projekti i predstavljaju podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja.
“Budući da je interes lokalne zajednice za provođenje ovakvih projekata jako velik, a u isto vrijeme Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pripremilo je paket zakona koji podrazumijeva i prijedlog zakona o potpomognutim područjima, dakle predlažemo povećanje za ovu namjenu za 14,6 milijuna kuna, pa bi ukupna stavka kapitalni projekt razvoj potpomognutih područja iznosila 94,6 milijuna kuna”, kazao je Marić
Drugim Vladinim amandmanom predlaže se preraspodjela 4,1 milijun kuna na Ministarstvo obrazovanja i znanosti zbog osiguranja sredstava za Veleučilište Hrvatsko zagorje – Krapina. Preduvjet za realizaciju tog povećanja je prijenos osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku, zaključio je Marić.
O amandmanima na državni proračun za 2019. godine danas bi se trebalo raspravljati u Hrvatskom saboru.
