Zemlje koje provode drastična rješenja s epidemijom imaju više problema nego smo ih mi ikad imali.
Švedski model borbe protiv epidemije Korone u kojem nije bilo lockdowna i strogih epidemioloških mjera “duboko je pogrešan i nemoralan jer su zbog ekonomije žrtvovali starce”.
Tako su svojedobno u Hrvatskoj tvrdili pojedini članovi Znanstvenog savjeta Vlade RH a svakoga tko bi govorio drugačije optuživali bi da mu je biznis važniji od zdravlja i slično.
Doduše pri tome nitko nije uzeo u obzir da u Hrvatskoj ni u najsretnijim vremenima ne možete doživjeti starost koju su doživjeli Šveđani umrli u epidemiji korone jer je prosječni životni vijek u Švedskoj mnogo duži nego u Hravtskoj. Osim toga i u Hrvatskoj je kao i u Švedskoj korona prvo poharala Domove za starije. S tim da kod nas za to nikad nitko nije odgovarao, dok u Švedskoj upravo istražuju kako su se dogodili takvi propusti.
Ali, eto, mi smo kao humani, a Šveđani nehumani. I što se nakon svega toga dogodilo? Nehumana Švedska je danas među zemljama s najmanjim rastom broja zaraženih i najmanjom smrtnosti. Baš kao i humana Hrvatska koja je prihvatila nehumani švedski model. I valja biti iskren, ne zahvaljujući struci nego politici koja se odlučila za strategiju kalkuliranog rizika, kako je rekao glavni strateg Andrej Plenković. I rizik se isplatio.
Nasuprot tome, zemlje koje provode drastična rješenja s epidemijom imaju više problema nego smo ih mi ikad imali.
Zatvoreni dječji parkići, kafići, prazni gradovi – ne, ovo nisu snimke pandemije iz ožujka – već današnje slike iz Madrida, Marseilla, Tel Aviva i Melburna. U Walesu polovica stanovnika ne smije nikamo, od danas u 18:00 čak se ni u zatvorenom ne smiju sastati s osobama s kojim ne žive. Britanski Times je objavio da Vlada Borisa Johnsona razmatra lockdown za velik dio Otoka.
U Marseilleu su ugostitelji prosvjedovali zbog dvotjedne zabrane rada kafićima i restoranima, ali ipak su zatvoreni.
Europa je u drugi val lockdowna krenula po gradovima, gotovo svugdje je ograničen broj okupljanja – u Madridu najrestrikitivnije mjere, zabranjen je rad kafićima i restoranima – građani se ne smiju slobodno kretati, samo na posao i s posla. Dok je u Marseillu potpuna zabrana, u Parizu kafići i restorani do 22 sata smiju raditi, maske su obvezne i na otvorenom. U Münchenu su isto maske obvezne i na otvorenom, Italija je skroz zabranila rad noćnim klubovima, u Britaniji pubovi zasad rade do 22:00 – istovremeno u Švedskoj je i dalje sve otvoreno.
“Mislim da je velika razlika u tome što se Španjolska isprva skroz zatvorila, pa onda otvorila. To je rezultiralo velikim širenjem virusa. Švedska je imala virtualni lockdown, ali isti cijelo vrijeme”, ističe Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog.
Iako je Švedska imala velik broj slučajeva i visoku smrtnost na proljeće u protekla dva mjeseca, gledajući sedmodnevni prosjek na milijun stanovnika – u Španjolskoj i Francuskoj i dalje značajno raste broj registriranih novozaraženih, rast se bilježi i u Ujedninjenom kraljevstvu, u Hrvatskoj proteklih tjedana taj broj je u blagom opadanju. Švedska je pri europskom dnu po broju korona slučajeva, sad bilježi manji porast.
“Kada su švedski znanstvenici napravili analizu prema modelu Imperial Collegea predvidjeli su 85.000 preminulih od koronavirusa u Švedskoj, zašto niste paničarili? Jer su varijable u tom modelu bile dosta ekstremne. Kada koristite takve modele treba biti jako oprezan, jer, kao što ste vi rekli, iz podataka koji su “smeće” mogu se dobiti prognoze koje su “smeće”, dodaje Tegnell.
I ta rasprava o Švedskom modelu se i dalje nastavlja – pojedini britanski znanstvenici su rekli da je takav slobodan model kod njih neprimjenjiv jer navike i životni stilovi Britanaca i Šveđana nisu isti. Primjerice više od 50 posto Šveđana su samci, više nego bilo gdje drugdje u europskoj uniji. Prema podacima švedske Vlade, usprkos pristupu bez lockdowna – preko 80 posto Šveđana pridržava se preporuka i drži distancu.