POREZ NA UGLJIK

Skuplje grijanje i gorivo? Odobrena reforma koja će utjecati na sve: ‘Ovo bi zaista moglo dovesti do poskupljenje cijena’

Idi na originalni članak
Photo: Srecko Niketic/PIXSELL

Stručnjak za energetiku Igor Dekanić u razgovoru za Net.hr kaže da je intencija da se poskupljenjem fosilnih goriva obnovljivi izvori učine konkurentnijim

Oglas

Europski parlament u utorak je odobrio dogovore postignute s državama članicama krajem 2022. o nekoliko ključnih zakona u sklopu paketa “Spremni za 55 %” do 2030.

Riječ je o planu EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. u skladu s Europskim zakonom o klimi. Reforma sustava za trgovanje emisijama (ETS) usvojena je s 413 glasa za, 167 glasova protiv i 57 suzdržanih. Kako navode, njome sustav postaje ambiciozniji jer se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 62 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 2005.

ETS, sustav koji se vodi načelom “zagađivač plaća”, obvezuje više od 10 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija CO2. Tvrtke ih moraju kupiti na aukcijama, a cijena ovisi o ponudi i potražnji. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja, jer se smanjenjem emisija smanjuje i trošak. Za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje u kojemu su ograničenja emisija manja.

Reformom sustava postupno se ukida besplatna dodjela emisijskih jedinica poduzećima u razdoblju od 2026. do 2034. te se stvara novi sustav za trgovanje emisijama (ETS II) za cestovni promet i zgrade kojim će se 2027., ili 2028. u slučaju iznimno visokih cijena energije, odrediti cijena emisija stakleničkih plinova iz tih sektora.

Poskupljenjem do konkurentnijih obnovljivih izbora

Novi sustav za trgovanje emisijama za cestovni promet i zgrade zapravo je svojevrsni porez na ugljik, odnosno povećenje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i promet – benzina, dizela, lož ulja, plina – a te bi nove namete u krajnjoj liniji mogli osjetiti i građani Europske unije.

Znači li to da ćemo gorivo, ali i grijanje od 2027. (ili 2028. godine) plaćati skuplje? Stručnjak za energetiku Igor Dekanić u razgovoru za Net.hr ističe da bi to zaista moglo značiti poskupljenje cijena. “Intencija jest da se poskupljenjem obnovljivi izvori učine konkurentnijim, jer oni za sada to još uvijek nisu”, kaže Dekanić.

“Nemojmo zaboraviti da je svaka litra benzina i dizelskog goriva opterećena sa 60% poreza po cijeloj EU, a obnovljivi izvori imaju subvencije. Obnovljivi izvori još uvijek za sada, zbog relativno malog tržištnog udjela, skupih sustava i razvoja tih sustava nisu konkurentni. Očito je intencija Europske unije da poskupljenjem fosilnih goriva učini obnovljive izvore konkurentnima”, rekao je Dekanić.

Učinak toga novog nameta trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se financirati potpora pogođenim ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza. Dogovor o fondu zastupnici u EP su usvojili s 521 glasom za, 75 glasova protiv i 43 suzdržana.

Fondom se želi osigurati da klimatska tranzicija bude pravedna i socijalno uključiva, a od njega će imati koristi ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnici usluga prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim siromaštvom te siromaštvom u pogledu prijevoza. Fond će se financirati iz prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru novog sustava za trgovanje emisijama u ukupnom iznosu od 65 milijardi EUR, a dodatnih 25 % pribavit će se iz nacionalnih sredstava, čime se ukupni iznos u Fondu penje na 86,7 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2032. godine.

Pitanje je kako će to pojedine zemlje provoditi

Na pitanje kako komentira spomenuti Socijalni fond, Dekanić kaže da je to opet još jedna mjera koja je stavljena kao odraz politike dobrih namjera. “Međutim, kako će se to provesti, to će vjerojatno provoditi svaka od zemlje do zemlje, zavisno od interesa. Prilično sam siguran da razvijene i bogatije sjeverne zemlje EU će ići manje na socijalna davanja. S druge strane, koja je ravnoteža socijalnih davanja? To je tek vruć politički kesten za koji EU, figurativno govoreći, nije još počela niti grijati teću”, pojašnjava nam ovaj stručnjak.

“Svako socijalno davanje je dobra stvar, svi to o početku pozdrave, međutim kada se počnu brojati novci koliko kome i kojim kategorijama, onda nastaju sukobi”, kaže Dekanić, dodajući da će se tek vidjeti što će biti za 10 ili 20 godina oko socijalnih davanja za energetiku.

Dekanić se u razgovoru dotaknuo i cijena nafte na tržištu, zbog kojih su prošle godine podivljale gotovo sve cijene dobara i usluga. Što se tiče cijena nafte na tržištu sada, kaže da se situacija stabilizirala.

“Cijene sirove nafte praktično već pola godine osciliraju negdje oko 80 dolara za barel. Kada je OPEC najavio da će smanjiti proizvodnju, onda su cijene u Europi skočile. Sada se cijena nešto smanjila”, kaže Dekanić dodajući da su cijene sada relativno stabilne te osciliraju oko razine koja je danas niža nego u vrijeme kada je potpisan Pariški sporazum, kada su cijene nafte bile oko 100 dolara.

Uključen i pomorski, ali i zračni promet

Inače, cestovni promet i zgrade nisu jednina stvar o kojima je parlament glasao i raspravljao. Naime, po prvi puta će se u sustav uključiti emisije iz pomorskog sektora, a ujedno je odobrena revizija sustava za trgovanje emisijama za zračni promet. Time će se postupno ukinuti besplatne emisijske jedinice u zrakoplovnom sektoru do 2026. i potaknuti upotreba održivih zrakoplovnih goriva.

Izvjestiteljica izvješća o smanjenju emisija u zrakoplovstvu bila je hrvatska zastupnica Sunčana Glavak. Istaknuvši da su klimatske promjene već utjecale na živote ljudi na svim kontinentima, Glavak je podsjetila da su za ublažavanje njihova učinka potrebna globalna akcija i globalna suradnja. Između 2013. i 2019. godine emisije iz zrakoplovnog sektora u Europi porasle su u prosjeku za 5 posto na godišnjoj razini, a predviđa se da će nastaviti rasti, unatoč značajnom smanjenju postignutom tijekom panedmije COVID-19.

“Kako bismo postigli klimatsku neutralnost, Europska unija mora smanjiti emisije iz prometa, uključujući i one iz zrakoplovstva, a upravo povećana klimatska ambicija zrakoplovnog sektora ključna je za postizanje klimatskih ciljeva u skladu s Pariškim sporazumom te za pretvaranje Europskog zelenog plana u našu stvarnost. Izvješćem o reviziji ETS-a u zrakoplovstvu usklađujemo zrakoplovni sektor s našim klimatskim ciljevima. Međutim, unutar tog procesa moj prioritet bio je ponuditi rješenja za dekarbonizaciju sektora. Uz ispunjavanje klimatskih ciljeva, moramo se usmjeriti na očuvanje mobilnosti i naše industrije. Važno je nastaviti podržavati i poticati ulaganja u inovacije, nove tehnologije i održiva zrakoplovna goriva, kako bismo olakšali zelenu tranziciju zrakoplovstva”, rekla je eurozastupnica Glavak.

Besplatne emisijske jedinice ukinut će se 2026. godine čime se jasno daje određeno vrijeme zrakoplovnom sektoru, posebno uzimajući u obzir današnje okolnosti. Sporazumom je dogovoreno kako će se uvesti novi sustav za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija koje nisu CO2, a Europska komisija pozvana je da naknadno, do 2028. predstavi zakonodavni prijedlog za rješavanje tog pitanja, piše Ines Brežnjak za Net.hr.

Exit mobile version