Iz Ministarstva odgovaraju da Fina nema saznanja o dugovanjima građana ili potencijalnim ovrhama
Čitateljica Net.hr-a (podaci poznati redakciji) doživjela je, kako kaže, “najneugodnije iznenađenje tijekom korištenja zasluženog godišnjeg odmora”.
“Od svoje matične banke sam na zadnji petak u srpnju vidjela mail u kojem me obavještavaju kako su mi određena sredstva s mog tekućeg računa zaplijenjena sukladno nalogu za pljenidbu koje im je dostavila Fina te da se za sve upite dalje obratim njima”, počinje svoju priču ova Zagrepčanka za Net.hr.
“U prvi mah nisam bila shvatila da mi je račun zapravo u blokadi jer ta skinuta sredstva nisu bila dostatna za pokrivanje ukupnog duga. Išla sam, za svaki slučaj provjeriti u trgovini radi li mi kartica. I tu su mi se sumnje obistinile, kartica je bila odbijena što je značilo da je račun blokiran i da nisam sasvim otplatila dug, ali u tom trenutku nisam znala ništa. Tko je ovrhovoditelj, koja je visina duga, pa sam to išla provjeriti preko e građana. Tu sam našla obavijest od Fine, od tog istog dana da su mi računi u blokadi i da postoji zahtjev za izravnu naplatu”, govori. U pitanju je bio dug teleoperatera.
Kamate dvostruko veće od duga i troška
“Otvorila sam e-blokade i tu pronašla sudski predmet na temelju kojeg su me ovršili i cijeli Očevidnik troška, sa navedenim iznosom glavnice od 400 eura, troška procesa predmeta od 350 eura te naravno ukupne kamate koje su bile skoro dva puta veće od ukupnog duga i troška, oko 1.100 eura”, nastavlja.
Pravomoćna presuda, kaže nam čitateljica, datira iz 2011.g., (dug datira iz 2003.g.) a na naplatu je stupila tek sada, pa je bila u čudu, zbog čega pljenidba odjednom, nakon 12 godina od presude i zar nije u tom razdoblju trebala nastupiti zastara?
“Ali sam nakon kratkog informiranja na internetu doznala da se zastara ne aktivira po službenoj dužnosti već sam ja kao dužnik trebala poduzeti tu radnju prema sudu i na taj način spriječiti da do ovoga dođe. To su mi potvrdili i na Fini. Jer kad jednom ode zahtjev za naplatu prema Fini, onda je sve gotovo”, objašnjava Zagrepčanka koja dug, kako kaže, ne osporava, ali smatra otegotnom okolnošću što više nije živjela na adresi prebivališta koja je navedena u presudi pa je nije ni zaprimila.
“Jer da jesam, bi se sigurno žalila ili poduzela bilo kakvu radnju da se probam dogovoriti oko naplate duga koji je tada bio puno manji nego danas”, kaže.
Dodaje i da je presuda bila objavljena na oglasnoj ploči suda, ali da ona to nije znala niti je bila dobila obavijest od pošte da je stiglo neko pismeno za nju.
“A kao, ja sama sam trebala svaki dan provjeravati tu oglasnu ploču je li možda donešena kakva presuda protiv mene”, kaže te dodaje da ipak najspornijom stavkom u cijeloj priči smatra – kamate.
“Najspornije u cijeloj priči su ogromne kamate koje su se zaračunavale od 2003.g., od kada datiraju računi duga i kamate na troškove postupka od 2011.g. Suludo je da se ukupan dug može toliko povećati, a da mi onda ranije ovrhovoditelj nije pustio ovrhu, pa bi i kamate bile manje”, kaže.
Fina ima informacije samo o provedbi ovrhe
Za komentar ovog slučaja, ali i postupanja Fine u ovom i sličnim situacijama, Net.hr se obratio nadležnom Ministarstvu financija.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da Fina provodi ovrhe na novčanim sredstvima sukladno Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“ br. 68/18., 02/20., 46/20. i 47/20.) i Ovršnim zakonom („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22.) te drugim propisima koji se primjenjuju vezano uz provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.
“Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu te osnove za plaćanje, temeljem koje se provodi ovrha, Fina provjerava jesu li isti formalno ispravni za provedbu ovrhe, što uključuje provjeru jesu li podaci o ovršeniku i ovrhovoditelju točni, jesu li iznos dugovanja i podaci potrebni za naplatu u korist ovrhovoditelja pravilno naznačeni i slično.
Fina nije ovlaštena utvrđivati je li nastupila zastara za naplatu ovrhe. Navedeno je isključivo u nadležnosti suda. Pri tome će sud će utvrditi jesu li, u razdoblju od kada je tražbina radi koje se pokreće ovrha dospjela pa do trenutka kada je ovrha pokrenuta, zaista nastupili uvjeti za zastaru i sukladno tome donijeti odluku je li za neku tražbinu nastupila zastara”, kazali su Net.hr-u u Ministarstvu financija.
Skreću pozornost da radi naplate svoje tražbine ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu i na drugim predmetima ovrhe (najčešće na plaći odnosno mirovini, a u pojedinim slučajevima na nekretnini ili pokretnini dužnika), putem sudova ili javnih bilježnika. Fina, međutim, ima saznanja samo o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ne i o eventualnom postupku i tijeku ovrhe na nekom drugom predmetu ovrhe.
Jednom kad dođe do Fine, već je kasno
Na naš komentar, da ovo nije jedini takav slučaj odnosno, da nam je poznato više slučajeva građana koji su završili ‘u raljam Fine’ jer nisu bili pravovremeno obaviješteni o svojim dugovanjima stoga su im računi ‘preko noći’ bili blokirani, iz Ministarstva odgovaraju da Fina nema saznanja o dugovanjima građana ili potencijalnim ovrhama koje bi protiv njih mogle biti pokrenute, niti postoji sustav koji bi takve podatke sadržavao.
“Takve su informacije dostupne samom dužniku za svoja dugovanja te svakom pojedinom ovrhovoditelju za njegova potraživanja prema dužnicima.
Vezano uz konstataciju da “računi građana preko noći završavaju u blokadi”, ističemo da po primitku osnove za plaćanje u Fina-u, i nakon što se utvrdi da se po istoj može provesti ovrha, Fina bankama u kojima građanin ima otvorene račune i depozite, dostavlja nalog da se po istima provede ovrha, a računi se blokiraju samo ako na svim računima nema dovoljno sredstava za provedbu ovrhe. Postupak blokade računa se obavlja isključivo radnim danom od ponedjeljka do petka, u vremenu od 8 do 16 sati”, kažu u Ministarstvu.
“Fina, dok ne primi ovrhu od strane suda, drugog nadležnog tijela ili ovrhovoditelja, nema nikakvih saznanja da će ovrha na teret građana biti provedena, pa tako i ne može obavijestiti dužnika. Jedino dužnik zna ili može znati da mu predstoji ovrha ukoliko je svjestan da ima nepodmireno dospjelo dugovanje”, kažu u Ministarstvu, dodajući da – iako nema zakonskih odredbi koje to propisuju – Fina poduzima “sve radnje kako bi svakom ovršeniku bila dostupna informacija o ovrsi koja se provodi putem FINA-e”.
Besplatne informacije i sustav e-građani
To uključuje mogućnost da se ovršenih može izravno obratiti bilo kojoj poslovnici Fine te može bez naknade dobiti informaciju o tome tko ga je ovršio, temeljem koje ovršne isprave i u kojem iznosu, a može zatražiti i da mu se bez naknade daju pisane potvrde i izvješća vezano uz blokadu njegovih računa.
“Također, ovršenik može određene podatke vezano uz ovrhu pokrenutu protiv njega besplatno dobiti i podnošenjem zahtjeva online servisa za predaju dokumentacije (ospd.fina.hr), a putem istog može zatražiti i otvaranje posebnog (tzv. zaštićenog) računa”, podsjećaju u Ministarstvu financija.
Navode da ovršenik može sve informacije, preglede, izvješća i preslike isprava u bilo kojem trenutku i s bilo koje lokacije na kojoj je dostupan Internet vidjeti i preuzeti i putem servisa e-Građani, odnosno e-Blokade. U okviru sustava e-Građani ovršenik može dati zahtjev za otvaranjem posebnog (tzv. zaštićenog) računa i na taj način bez potrebe za dolaskom u poslovnicu odmah osigurati da mu se od ovrhe izuzmu novčana sredstva koja su sukladno Ovršnom zakonu izuzeta od ovrhe.
“U slučaju gospođe iz upita, razvidno je da je i sama izvršila uvid u servis e-Građani te saznala informacije o ovrsi. Kako se navodi da se radi o presudi, ističemo da sud dostavlja presudu na adresu koja je u službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) upisana kao adresa prebivališta odnosno boravišta. Ukoliko je gospođa promijenila mjesto stanovanja, a nije tu činjenicu prijavila MUP-u, tada presuda nije mogla biti uručena. Međutim, u tom slučaju sud nakon dvije neuspješne dostave presudu objavljuje na e-oglasnoj ploči sudova koja je javno dostupna svim građanima”, kažu u Ministarstvu.
Dužnik se mora pozvati na zastaru, inače…
U pogledu zastare, institut zastare propisan je Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.). Članak 214. stavak 3. navedenog zakona izričito propisuje da se sud neće obazirati na zastaru, ako se dužnik nije na nju pozvao. Ministarstvo financija pritom napominje da se zastaraa dokazuje u sudskom postupku.
Iz Ministarstva savjetuju dužnicima da aktivno sudjeluju u rješavanju svojih dugova. Odnosno, da pokušaju ostvariti odgovarajući dogovor s vjerovnicima, te da nastoje izbjeći postupak ovrhe odnosno, da se pravovremeno informiraju i iskoriste pravne lijekove kako bi se ovrha spriječila, odgodila ili obustavila, piše Net.hr.