SPASIMO NIKOLI POKRIVAČU ŽIVOT! Udruga Riječko srce poziva na akciju za bivšeg prvotimca Rijeke

Idi na originalni članak
Foto: Silvano Ježina (Novi list)

Udruga poziva sve Riječane da se odazovu akciji darivanja krvi u Klinički zavod za transfuzijsku medicinu u četvrtak, petak i ponedjeljak od 8 do 15 sati

Oglas

Nogometašu Nikoli Pokrivaču (31), bivšem igraču HNK Rijeka i hrvatskom reprezentativcu, rak se vratio treći put. Nikola treba matične stanice, a nažalost nitko iz obitelji ne može biti donor. Na ovu vijest reagirali su mnogi prijatelji i poznanici Nikole Pokrivača, ali i simpatizeri klubova u kojima je igrao te najšira javnost koju je pogodila teška sudbina skromnog nogometaša. Bivšem hrvatskom nogometnom reprezentativcu dijagnosticiran je Hodgkinov limfom, a teška bolest se ponovno vratila.

Svehrvatskoj humanitarnoj akciji za pomoć oboljelom Nikoli pridružila se i udruga Riječko srce koja organizira veliku akciju darivanja krvi kako bi se pronašao odgovarajući donor jer Nikola treba transplantaciju matičnih stanica.

Udruga poziva sve Riječane da se odazovu na veliku akciju darivanja krvi u Klinički zavod za transfuzijsku medicinu (Krešimirova 42) u četvrtak, petak i ponedjeljak od 8 do 15 sati – Riječ je o darivanju krvi i uzimanju uzorka za Zakladu Ana Rukavina za matične stanice za Nikolu. Darivatelj može biti svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 40 godina.

Nakon popunjavanja pristupnice i zdravstvenog upitnika, daje se uzorak krvi (oko 7 ml) u epruvetu i predaje u Zavod za tipizaciju tkiva kako bi se odredili antigeni tkivne snošljivosti. Uzorak krvi za tipizaciju uzima se kao i ostali uzorci koje ste do sada davali za određivanje npr. krvne slike ili biokemijskih nalaza.

Sve novosti i informacije o akciji možete pratiti u Facebook grupi “Spasimo Nikoli Pokrivaču život”.

Kako je za 24 sata objasnila dr. Nika Kalogjera, specijalist internist – hematolog, �voditeljica Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica KBC-a, u taj registar mogu se upisati svi hrvatski državljani u dobi od 18 do 40 godina, dobrog općeg zdravlja.

– Da biste mogli postati potencijalni darivatelj, moraju biti zadovoljeni medicinski kriteriji koji su važni zbog sigurnosti darivatelja i primatelja. Prilikom upisa provjerava se bolujete li od zloćudnih tumora, kardiovaskularnih, plućnih, bubrežnih, neuroloških, metaboličkih, zaraznih bolesti ili ozbiljnih alergija – objašnjava.

Zainteresirani mogu ispuniti pristupnicu tako da se obrate Registru u KBC-u Zagreb, u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu ili transfuzijskim centrima u osam hrvatskih gradova te tijekom akcija Zaklade Ana Rukavina.

– Prilikom upisa potrebno je dati osobne podatke i ispuniti upitnik s medicinskim kriterijima, nakon čega se uzima jedna epruveta krvi namijenjena HLA tipizaciji, a dobiveni rezultati pohranjuju se u svjetsku bazu podataka dobrovoljnih darivatelja – objasnila je dr. Kalogjera za 24 sata.

Matične stanice se koriste u svrhu liječenja hematoloških bolesti, kao što su leukemija i oboljenje limfoma, stoji na web stranici Zaklade Ana Rukavina.

– Transplantacija ili presađivanje krvotvornih matičnih stanica metoda je liječenja kojom se bolesna koštana srž zamjenjuje zdravim krvotvornim matičnim stanicama, koje potom preuzimaju ulogu stvaranja krvnih stanica – eritrocita, trombocita i leukocita. U svrhu transplantacije koriste se krvotvorne matične stanice iz koštane srži, iz periferne krvi ili krvi iz pupkovine. Način prikupljanja KMS krvotvornih matičnih stanica (biopsijom iz koštane srži ili postupkom afereze iz periferne krvi) ovisi o potrebama bolesnika, ali i o preferencijama i mogućnostima darivatelja – objašnjava dr. Kalogjera.

Postoje dva tipa transplantacije ovisno o darivatelju: autologna i alogenična.

– Kod autologne transplantacije bolesnik prima vlastite, prethodno prikupljene i zamrznute KMS. U slučaju alogenične transplantacije darivatelj može biti član obitelji, najčešće sestra ili brat, ali i netko s kim bolesnik nije u srodstvu ako se podudaraju u antigenima tkivne snošljivosti (HLA). Ako se ne nađe darivatelj u obitelji, prema nalazu HLA tipizacije traži se nesrodni podudarni darivatelj u BMDW (Bone Marrow Donors Worldwide). Kako darivatelja u obitelji u prosjeku nađe svega trećina bolesnika, većina se oslanja na nesrodne darivatelje – pojašnjava dr. Kalogjera.

Exit mobile version