Kako koronavirus ne poznaje naciju, granice, bogate i siromašne, tako ni otkazi ne poznaju struku i razinu obrazovanje
Pogledajte više u Videoprilogu:
Od početka epidemije do danas u Hrvatskoj je otkaz dobilo 27.000 ljudi. Još ih je najmanje toliko ostalo bez posla koji su ga u sezoni tek trebali dobiti. A više od pola milijuna radnika sada prima državni minimalac.
Nema sumnje, čekaju nas teški ekonomski problemi. Neki kažu, svijet čeka depresija gora nego ona 1929. A jedan britanski vladin ured usudio se prognozirati da ih čeka najgora recesija u 300 godina. Što se uopće tamo događalo prije tri stoljeća? Kakav je bio život u vrijeme Velike depresije? I što nas čeka?
Crni petak 1929. – sve što se dotad činilo kao “zlatna koka” nestalo je padom burze. Velika depresija zatvorila je brojne tvrtke, a milijuni radnika ostali su bez posla. 91 godinu nakon, koronavirus srušio je ekonomiju. A najcrnji scenariji kažu da će ova kriza biti gora od velike depresije.
“Takva jedna nevjerojatna kriza u kojoj su ljudi počeli gladovati, ne mislim da će ljudi danas gladovati, ali je bilo slučajeva gdje su Amerikanci, u nekim državama svi bili pothranjeni, a neki su kao u New Yorku umrli od gladi. Ja mislim da nismo u ovakvom stanju”, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina.
Trenutno stanje je takvo da je od početka epidemije u Hrvatskoj bez posla ostalo 26.964 ljudi.
“Tom broju treba još dodati koliko bi ljudi u ovom periodu bilo zaposleno, a nije zaposleno. Tako da je šteta zapravo puno veća. Govorimo o 40 tisuća ljudi jer bismo imali veću zaposlenost za 40 tisuća osoba”, napominje Igor Žonja, vlasnik portala Moj posao.
Kako koronavirus ne poznaje naciju, granice, bogate i siromašne, tako ni otkazi ne poznaju struku i razinu obrazovanje. Bez posla ostaju konobari, psiholozi, odvjetnici…
“Lakše je odgovoriti za koga uopće ima posla. Zdravstvo nema uopće pad. Graditeljstvo ima pad od 33 posto, to još tretiramo kao dobar pad. Poljoprivreda ima pad od 45 posto. Skrb ima pad oko 53, a proizvodnja 54 posto”, nabraja Žonja.
Država reagira bolje nego 2008.
560 tisuća radnika danas plaću ili dio nje dobiva od države – 4000 kuna. 96 tisuća poslodavaca na taj način plaća svoje radnike. Nema velike krize s kojom danas ne uspoređuju koronakrizu. Deset godina je Hrvatskoj trebalo da se oporavi od one iz 2008. Tada su mjere za spas bili veći porezi, zato su danas ekonomisti optimističniji.
“U današnje vrijeme puno proaktivnije i brže djeluju. Poglavito u odnosu na gospodarstvo sa svakojakim setom mjera. Možemo razgovarati je li trebala biti ovakva ili onakva mjera, mjere se donose. I ne gleda se da se rješavanje situacije rješava kroz podizanje poreza ili sličnih nameta. Druga stvar je bitna, bez obzira što u ovom trenutku nismo članica eurozone ipak iza nas je kompletna infrastruktura Europske unije”, kaže ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.
Kako će tek pronalazak cjepiva protiv virusa značiti kraj pandemije tako će tek tada i ekonomija krenuti s ozdravljenjem. A što dotad? Izvori iz britanske vlade kažu da bi u toj zemlji, potraje li karantena do ljeta, mogli imati najgoru recesiju u posljednjih 300 godina. Te 1720. godine izbila je velika kuga u Marseilleu. Bila je to zadnja epidemija kuge takvih razmjera koja je ubila oko 100 tisuća ljudi.
“U svijet prije 300 godina ljudi su jedan o drugome znali puno manje. Ako niste bili elita, onda niste znali ništa već i o susjednim područjima. To je bio svijet pothranjenih ljudi. U velikom broju neinformiranih, puno više primitivnih ili neukih. Mislim da su nefer te usporede, mislim da su one samo zbog efekta da se kaže da u 300 godina nismo imali ništa slično”, rekao je Jakovina.
Prilika da iz krize izađemo jači
A u posljednjih 30 godina ove države nije zabilježeno da se birokracija obavlja putem maila, biljege također nitko ne traži, a ljudi mogu raditi iz svojih domova. Rad od kuće donedavno se smatrao revolucijom.
“Mi smo napravili anketu u svojoj Facebook grupi među pet tisuća članova i 61 posto njih je reklo da nemaju reguliran rad od kuće. 30 posto ih ima nekakav rad od kuće i 10 posto pokušava nešto smisliti. Dakle, definitivno mislim da smo u još jednoj fazi prilagodbe”, rekao je Hrvoje Bujas, začetnik inicijative “Glas poduzetnika”.
Najbrže su se tome prilagodile IT tvrtke, među njima i Nanobit. Njihovih 120 ljudi radi od doma.
alan sumina, suosnivač i izvršni direktor nanobia: “Iskreno, kod nas to jako dobro funkcionira jer smo imali zadnjih mjeseci neke testove gdje smo zapravo jedan dan dali mogućnost ljudima u mjesecu da rade od doma. Tako da smo se mi na neki način pripremili na to. Cijela organizacija rada je dosta dobra. Hoću reći da neke stvari čak se brže naprave jer se ne gubi vrijeme na nepotrebne sastanke”, rekao je suosnivač i izvršni direktor Nanobita Alan Sumina.
I da, koronakriza uzet će brojna radna mjesta i nekima smanjiti primanja, ali je s druge strane u tjedan dana digitalizirala državu i otvorila pitanje samodostatnosti. Budemo li kao država pametni, iz ove krize možemo izaći jači.
Vijesti.hr