UDAR ZA POTROŠAČE

Stižu nova poskupljenja: Proizvodi na ovoj slici koštaju bivših 150 kuna

Idi na originalni članak

U Sloveniji gdje je inflacija nešto malo iznad pola % na godišnjoj razini, cijene su znatno niže nego kod nas. Društvene mreže prepune su objava u kojima Hrvati uspoređuju cijene u istim trgovačkim lancima ondje i kod nas

Oglas

Kava od 8 do 13 eura, deterdžent za pranje rublja od 17 i pol do 35 eura, čokolada 7 eura, riža 5, šamponi i po 12 i pol – dezodoransi i po 10 eura. Skupo je, pogotovo kad se preračuna u nekadašnje kune, ali, za tjedan dana – bit će još skuplje. Potvrđuju to i distributeri.

“Ne možemo nikako reći hoće li ta promjena cijena biti već u sljedećim tjednima ili mjesecima. Sigurno da ne možemo očekivat stabilizaciju u odnosu na prethodno razdoblje. Naročito kava, kakaovca i drugih prehrambenih proizvoda. Ostali proizvodi kemijske industrije koji su vezani za naftu – nešto manju imaju projekciju rasta”, objašnjava Stjepan Roglić, direktor Nadzornog odbora najvećeg regionalnog dobavljača – Orbico grupe za RTL.

Građane više nisu ni iznenađeni

Dakle, sigurno poskupljuju kava i čokolade, najmanje kozmetika i sredstva za čišćenje. Građane poskupljenja više ne iznenađuju. “Sve je skupo, ne znam kaj ćemo. Kruha jesti i vodu piti”, govori Maca iz Zagreba za RTL. “Gledat kataloge, akcije i neki put otići u Sloveniju u Brežice u malo veći šoping”, zaključuje Vesna.

U Sloveniji gdje je inflacija nešto malo iznad pola % na godišnjoj razini, cijene su znatno niže nego kod nas. Društvene mreže prepune su objava u kojima Hrvati uspoređuju cijene u istim trgovačkim lancima ondje i kod nas.

Da je ta situacija apsurdna, kaže Josip Kelemen iz potrošačke platforme Halo inspektore. “Znamo da isti proizvod u Hrvatskoj košta 20, 30 čak i 100 posto više nego u razvijenim i bogatijim zemljama. U tim razvijenim i bogatijim zemljama energenti su skuplji, cijena rada je skuplja, skuplji je transport, PDV je možda 2-3 posto niži”.

Što se može za 150 nekadašnjih kuna?

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kaže da je inflacija posljedica rasta BDP-a i viših plaća. “Rast o kojem govorim je značajno viši od rasta inflacije te kupovna moć naših građana znatno veća. Danas temeljem mjera vlade naši građani, naši umirovljenici mogu kupiti značajno više mlijeka, značajno više goriva, značajno više brašna brašna – svih ključnih sastavnica života znatno više nego li je to slučaj bi prije.”

Primjera radi, za 20 eura, što je sto pedeset nekadašnjih kuna građani mogu kupiti kekse, mineralnu vodu i 2 decilitra soka, dva batka i zabatka, malu staklenku feferona i pakiranje hrane za pse. Dakle, samo nekoliko artikala što je manje, a ne značajno više nego prije, kako tvrdi ministar.

S Vladinim mjerama dobavljači se ne slažu. “Ako ograničite cijenu tjestenine od 500 grama, pojavit će se nestašica tjestenine od 500 grama ali će se zato pojaviti tjestenina od 400 ili 800 grama po toj tržišnoj cijeni”, objašnjava Stjepan Roglić direktor Nadzornog odbora najvećeg regionalnog dobavljača – Orbico grupe.

Što vodi u novo poskupljenje. Koje će proizvode Vlada u pokušaju suzbijanja inflacije staviti na listu zamrznutih cijena, znat će se u četvrtak, kada je u Ministarstvu gospodarstva sastanak s trgovcima i distributerima, piše Danas.hr.

Exit mobile version