Mjere su stupile na snagu 28. studenog i na snazi su do 21. prosinca
S obzirom na epidemiološku situaciju i mogući prijenos bolesti COVID-19 sve osobe na području Republike Hrvatske obavezne su pridržavati se stroge mjere fizičkog distanciranja, svih propisanih epidemioloških mjera, posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nužnih epidemioloških mjera.
Mjere su stupile na snagu 28. studenog i na snazi su do 21. prosinca. Jutarnji list je objavio sve nelogičnosti donesenih mjera, a mi prenosimo dio.
Na upit kojih su pet najrizičnijih situacija ili mjesta gdje se građani najčešće zaraze, osim obiteljskih druženja, koja su detektirana kao najveća žarišta i postoje li o tome konkretne analize, Stožer je odgovorio:
”Situacija i epidemiološki pokazatelji prate se za područje cijelog teritorija RH, s posebnim fokusom na županije s najvećom stopom potvrđenih slučajeva. Bitno je napomenuti da u ovome trenutku ne govorimo nužno o ‘velikim’, izdvojenim žarištima povezanim s određenom aktivnošću, već je činjenica da je u ovome trenutku nužno smanjiti broj i frekvenciju kontakata, odnosno ostale prepoznate rizične situacije u kojima se osobe susreću ili grupiraju na način koji će u što većoj mjeri umanjiti već prepoznate negativne kratkoročne i dugoročne učinke u društvu.”
Valja istaknuti da Stožer ne navodi podatke temeljem kojih je odredio koje su to “prepoznate rizične situacije u kojima se osobe susreću” i koje treba smanjiti. Podaci o tome gdje su se oboljeli zarazili, barem za one osobe za koje su epidemiolozi to uspjeli utvrditi, bili bi minimalna baza za donošenje odluka. Stožer ne navodi ni to.
Zatvorene su teretane i druga mjesta za vježbanje te obustavljeni treninzi za sve koji nisu profesionalni sportaši. Tu su uključena i djeca, koja istovremeno mogu ići u školu. Zašto ste se odlučili za takvu mjeru?
”Nije problem u prijenosu zaraze u teretanama, na bazenima ili u sportskim dvoranama, već je problem u grupnim treninzima u svim sportovima. Ovaj čas, dok su na snazi nove mjere, cilj je smanjiti kontakte u raznim okolnostima svakodnevnog života, što uključuje treninge u svim grupnim sportovima, jer pružaju mogućnost da se na istom mjestu okupljaju djeca i mladi, ali i radno aktivni sportaši rekreativci iz raznih mjesta, dijelova grada i slično i provode vrijeme u bliskom kontaktu prije ili nakon treninga.
Kako je nemoguće organizirati grupne treninge i sva prateća događanja u svakom klubu uz poštivanje epidemioloških mjera, a nailazi se na situacije gdje se prije i poslije treninga sportaši druže, tako je privremeno obustavljeno skupno treniranje da se smanji broj ostvarenih kontakata u populaciji.”
Dakle, Stožer kaže da teretane, koje su u potpunosti zatvorene, nisu problematične u pogledu prijenosa zaraze, nego je problem što se tamo nalaze ljudi iz različitih sredina koji se i nakon treninga druže. Stožer zanemaruje da se ljudi druže i nakon posla i nakon odlaska u trgovačke centre i nakon kazališnih predstava.
Zašto ugostiteljima nije dopušteno raditi na terasama? Koliki se udio oboljelih zarazio u kafićima, koji su u potpunosti zatvoreni?
”U uvjetima lokalne transmisije kakva je trenutno u Hrvatskoj i Europi, nije moguće, a naročito u slučaju kafića, točno identificirati izvor zaraze. No, poanta zatvaranja kafića i nije zato što su kafići identificirani kao ‘žarišta’ kao što su to bila neka okupljanja ili drugi ugostiteljski objekti, već kako bi se ograničio kontakt osoba, naročito na mjestima gdje je više skupina koje se međusobno ne poznaju, odnosno dolaze iz različitih područja u koja povratkom mogu širiti zarazu”, odgovor je Stožera.
Zanimljivo je da Stožer nije zatvorio kafiće zato što bi oni eventualno bili identificirani kao žarišta, nego kao dio šire strategije, ali ta strategija ne obuhvaća trgovačke centre, također mjesta masovnog susretanja i okupljanja.
Na čemu se temelji odluka da trgovački centri i trgovine neprehrambenim proizvodima ostanu otvorene?
”Prilagodba mjera, kao i sama epidemija i njezini pokazatelji su dinamičan proces sklon relativno brzim promjenama, a uzevši u obzir i ekonomsko-gospodarske kontekste, može se zaključiti da govorimo o vrlo kompleksnom balansu koji je nužno ostvariti pri donošenju mjera, a osobito onih na nacionalnoj razini”, poručuju iz Stožera.
Dakle, Stožer se kod kafića vodi širom strategijom, ali kod trgovačkih centara, presudio je ekonomsko-gospodarski kontekst. Stožer ne tumači ovakvu razliku u pristupu, piše Jutarnji list.
Vijesti.hr