Dostupni podaci sugeriraju da će naše odluke tijekom idućih deset godina odrediti dugoročnu sudbinu civilizacije
Nova studija Gaye Herrington, direktorice KPMG-a, jedne od najvećih revizorskih tvrtki na svjetu koja pripada ‘velikoj četvorci’ globalnih revizorskih tvrtki, otrila je da su slavna, desetljećima stara upozorenja MIT-a o rizicima propasti industrijske civilizacije prilično točna kada se uzmu u obzir novi empirijski podaci, piše Vice.
Dok se svijet ekonomski pokušava oporaviti od pandemije, ova studija ukazuje na ključna pitanja i rizike pokušaja povratka na staro normalno. Naime, 1972. godine, tim znanstvenika s MIT-a napravio je studiju o propasti civilizacije u 21. stoljeću zbog velike eksploatacije resursa, , prenose RTL Vijesti.
Njihova studija, koja je proglašena kontroverznom, izazvala je veliku raspravu te su je u to vrijeme ismijavali stručnjaci koji su pogrešno predstavljali metodu i nalaz studije MIT-a.
No analiza stručnjaka s MIT-a dobila je potvrdu nakon studije Gaye Herrington koja je objavljenja u Yaleovom časopisu o Industrijskoj ekologiji 2020. godine, a sada je dostupna na internetskim stranicama tvrtke KPMG.
Zaključak njene studije je da trenutna putanja tzv. ‘business-as-usual’ modela vodi prema padu ekonomskog rasta u idućem desetljeću te može potaknuti raspad društva oko 2040. godine.
Studija, kako piše Vice, predstavlja rad vrhunske analitičarke unutar globalne korporacije koja je ozbiljno shvatila model “granice rasta”. No, sama studija nije povezana niti se provodi u ime KPMG-a i ne odražava nužno stajališta revizorske tvrtke.
Deset ključnih varijabli
Herrington je studiju pisala kao nastavak svog diplomskog rada na Harvardu u svojstvu savjetnice Rimskog kluba, neovisne globalna organizacije osnovane 1968. radi identifikacije, analize te pronalaženja rješenja za najvažnije probleme razvoja čovječanstva.
Objašnjavajući svoju studiju na stranicama KPMG-a Herrington piše da su je zanimali scenariji koji se u velikoj mjeri poklapaju s današnjim empirijskim podacima te da njena studija pokušava procijeniti kako se s njima slažu upozorenja studije MIT-a.
Studija proučava podatke kroz 10 ključnih varijabli, a to su brojnost stanovništva, stopa fertiliteta, stopa smrtnosti, industrijska proizvodnja, proizvodnja hrane, usluge, neobnovljivi izvori, trajno zagađenje, blagostanje ljudi i ekološki otisak. Radeći na studiji Herrington je otkrila da su najnoviji podaci najbliži dvama scenarijima – ‘BAU2’, koji se odnosi na model ‘business-as-usual’ i ‘CT’ koji se odnosi na model sveobuhvatne tehnologije.
Studija zaključuje da oba scenarija prikazuju zaustavljanje ekonomskog rasta u idućih deset godina te da kontinuirani rast nije moguć. Čak i u kombinaciji s tehnološkim razvojem, ‘BAU2’ scenarij bi doveo do pada industrijskog kapitala, poljoprivredne proizvodnje i razine blagostanja u ovom stoljeću.
Herrington je za Vice kazala da upozorenja iz studije MIT-a ne znače da će čovječanstvo prestati postojati, već da će ekonomski i industrijski rast stati te da će doći do propadanja. To će, kazala je Herrington, naštetiti proizvodnji hrane i životnom standardu.
U scenariju ‘CT’ gospodarski pad nastupa u ovom trenutku te sa sobom nosi niz negativnih posljedica, ali ne dovodi do propasti društva. Scenarij koji je najmanje odgovarao najnovijim empirijskim podacima se čini najoptimističnijim, a taj scenarij nosi naziv ‘stabilizirani svijet’. Prema njemu civilizacija slijedi održivi put i doživljava male padove gospodarskog rasta na temelju kombinacija tehnoloških inovacija i ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
Iako model ‘business-as-usual’ i model sveobuhvatne tehnologije ukazuju na predstojeći kraj gospodarskog rasta za otprilike 10 godina, samo model ‘business-as-usual’ ukazuje na propast civilizacije, dok model sveobuhvatne tehnologije ukazuje na mogućnosti ublažavanja ekonomskog pada.
Ostalo 10 godina za promjenu
Njena studija također otkriva da tehnološki napredak i povećana ulaganja mogu pomoći u izbjegavanju postojećih rizika te dovesti do novog stabilnog i prosperitetnog društva koje djeluje unutar granica planeta. Čovječanstvu je, navodi Herrington, ostalo 10 godina da se promijeni.
“U ovom trenutku, podaci se najviše poklapaju s modelima sveobuhvatne tehnologije i ‘business-as-usual’ koji ukazuju na usporavanje i eventualno zaustavljanje rasta u idućih deset godina, no MIT-ova studija ostavlja otvoreno pitanje hoće li ekonomski pad dovesti do raspada društva”, navodi Herrington u studiji.
Iako se scenarij “stabiliziranog svijeta” najmanje usko prati, još uvijek je moguća promjena putanje, odnosno okretanjem prema nekom drugom cilju, a ne rastu.
U izlaganju na Svjetskom ekonomskom forumu 2020. godine Herrington je predstavila argumente za pristup rastu koji se fokusira na druge ekonomske ciljeve i prioritete.
“Ljudska aktivnost može biti regenerirajuća, a naši proizvodni kapaciteti mogu se transformirati. Zapravo, takve promjene vidimo upravo sada. Širenjem tih napora stvaramo svijet pun prilika i održivosti”, kazala je Herrington.
Istaknula je i da rapidan razvoj i uvođenje cjepiva do sada neviđenom brzinom kao odgovor na pandemiju Covida-19 pokazuje da smo sposobni brzo i konstruktivno odgovoriti na globalne izazove ako odlučimo djelovati.
“Potrebne promjene neće biti jednostavne i one predstavljaju izazov tranzicije, no održiva i uključiva budućnost je još moguća”, ustvrdila je Herrington.
Dostupni podaci sugeriraju da će naše odluke tijekom idućih deset godina odrediti dugoročnu sudbinu civilizacije. Herrington je za Vice zaključila da je možda najvažnija implikacija njene studije to što još uvijek nije kasno stvoriti istinski održivu civilizaciju, prenose RTL Vijesti.