Trgovci povećanje cijena dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, dok dijelom kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji
Poskupljenja su ipak zahvatila neke proizvode na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Statistika DZS-a pokazuju da cijene hrane i bezalkoholnih pića inflacija još nije zahvatila.
Kako piše Večernji list, podaci su pokazali da su na godišnjoj godini u travnju cijene pale 0,6 posto. Ipak, potrošači na svojim džepovima itekako primjećuju da su poskupjeli proizvodi poput šećera, ulja, higijenskih potrepština i dosta drugih.
Trgovci povećanje cijena dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, dok dijelom kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji.
‘Uslijedit će još veća poskupljenja’
Direktor Lonia trgovine, Drago Munjiza, veli da su cijene u maloprodaji u prosjeku rasle 1-2 posto.
“Najviše su poskupjele cigarete zbog rasta trošarina, a šećer i proizvodi od žitarica više od 5 posto”, govori Munjiza za Večernji list. On očekuje da će trgovci dio viših ulaznih cijena pokriti nauštrb svoje marže, a razlozi su konkurentnost, skuplje sirovine, trošarine, dijelom prenijeti na maloprodaju.
“Početkom sezone redovito poskupljuju i ulazne cijene piva za nekoliko postotaka. No budu li rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Higijenske potrepštine također su u godinu dana porasle za 10-ak posto”, napominje šef Lonije.
Gotovo da nema poskupljenja kada su u pitanju meso i mlijeko. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da se poskupljenje osjeti tek kod nekih mliječnih proizvoda. “No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika”, govori Bobetić za Večernji list.
On razlog za to vidi u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje posljednjih godina. Cijene naravno rastu kada robe ima manje jer je i potražnja veća. Kada cijene rastu tada će rasti i zbog novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU, smatra Bobetić. Ona pak traži veća ulaganja farmera u “zelenu” transformaciju i strategiju “od polja do stola”.
Cijene hrane u svijetu ‘skaču’ već 13. mjesec zaredom
Cijene hrane u svijetu, prema statistici FAOstata, rastu već 13. mjesec zaredom. Na rast je utjecala i pandemija koronavirusa. U travnju je, na svjetskoj razini, kukuruz bio skuplji čak 67 posto nego u istom mjesecu prošle godine.
K tome, rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, međutim, na razini EU one su još uvijek 11 posto niže nego u travnju 2020. Za 10-ak posto rasle su cijene junećih polovica, osam posto kod peradi, a cijena pilećeg mesa u Hrvatskoj je i dalje 2,5 posto niža nego prošle godine. Razlog je sveprisutni damping i nelojalna konkurencija.
“Trošak prehrane životinja veći je za 25 posto, a bruto marža farmera manja za 15 posto. Farmeri to više neće moći podnijeti stoga od lipnja očekujem znatna poskupljenja”, misli Bobetić, dok trgovci prehrambenim proizvodima ne vjeruju u to.
‘Kupovna moć građana je manja’
Direktor NTL-a i predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, Martin Evačić, navodi da će trgovci zbog prevelike konkurencije i međusobne borbe reagirati samo u slučaju povećanja nabavnih cijena. Navodi primjer ulja – kada je nabavna cijena bila oko pet kuna, litra je koštala oko sedam kuna u maloprodaji.
Sada, kada se cijena kreće od sedam do osam kuna, konačna cijena ulja je 10 kuna. Što se tiče pojeftinjenja, to se uglavnom odnosi na voće i povrće, dok sezonsku cijenu diktiraju i loši vremenski uvjeti koji otežavaju proizvodnju, piše Večernji list. Od početka godine trgovci su suočeni i s padom prometa pa svaku znamenku cijene na polici moraju vagati.
“Nakon lanjske godine koja je za trgovine prehranom bila iznimna, bolja od 2019., u ovoj je manje novca u opticaju, a manja je i kupovna moć građana, s obzirom na to da je dio gospodarstva manje-više dugo zatvoren, a osjeti se i pad BDP-a”, istaknuo je Evačić za Večernji list.
On zbog svega ovoga ne očekuje veća poskupljenja prehrambenih proizvoda jer, kako kaže, inflacija od jedan do dva posto na godišnjem nivou nije inflacija, piše Net.hr