Treći tjedan zaredom cijene goriva idu gore. Od ponoći će i eurosuper i eurodizel poskupjeti za 17 lipa. Kako je uvijek pitanje koliko tko zaradi na litri goriva, istražili smo zašto je država lani dobila milijardu manje, a naftaši gotovo milijardu kuna više nego 2014.
Padale su mjesecima, vozači su se na niže cijene već naviknuli, pa im rast posljednjih 20 dana nije baš najbolje sjeo.
Ovaj put ide za 17 lipa pa će tako nova cijena litre eurosupera 95 biti 8,41 kunu, a nova cijena eurodizela 7,59 kuna. Danas je barel nafte 38 dolara, a do kraja godine nastavit će biti između 30 i 40, pa tako i gorivo u Hrvatskoj ne bi trebalo rasti puno više.
“Bit će tjedana kad će ići gore, pa tjedana kad će ići dolje, ali ja ne očekujem neke značajne skokove. Prema meni, cijene ne bi trebale ići iznad deset kuna, naravno pod uvjetom da trenutni mehanizam izračuna cijena ostaje isti”, pojasnio je naftni stručnjak Miro Skalica.
Država ima itekako utjecaja na formiranje cijene naftnih derivata. Udio državnih nameta u litri goriva je 60 posto, koliko odlazi na trošarinu i PDV, dok 40 posto cijene formiraju kretanja na tržištu nafte i marže trgovaca. Bez davanja državi, cijena benzina ustvari jest 2,66 kuna, odnosno dizela 2,88 kuna. No i marže naftaša, navodi Jutarnji list, išle su u prošloj godini gore za 40 posto, pa su tako prema ukupnoj potrošnji od 2,7 milijardi litara goriva prošle godine, trgovci dodatno uprihodili 900 milijuna kuna, a država je paralelno manje 1,8 milijardi kuna manje.
“Taj postotak koji je izrečen je bio jako velik i skoro je nemoguće da se dogodi takvo povećanje marži. Marže se nisu u kalkulaciji cijena već dugo mijenjale”, rekao je Branko Poljak, savjetnik iz Croduxa.
Naftaši objašnjavaju da se s takvim skrivenim lančanim povećanjem ne bi igrali jer znaju da bi ih u startu sasjekla Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Ivan Skorin