Mnogi od nas još uvijek sve vrste otpada bacaju u jednu zajedničku kantu. Zašto je Hrvatima toliko teško razvrstavati otpad? Nadamo se da ste spremni za ovo…
Jeste li znali da svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje? Većina toga otpada završi na odlagalištima kao neupotrebljivo smeće – ništa čudno, jer čak 80 posto stvari upotrijebimo samo jednom i zatim bacimo, piše Net.hr.
Koliko god se trudili smanjiti količinu otpada, nešto uvijek ostane iza nas nakon svakodnevnih aktivnosti. Stvari koje se mogu reciklirati ili na neki drugi način ponovno iskoristiti važno je odvojeno prikupiti i odložiti u za to predviđene spremnike.
Stoga moramo odvojeno prikupljati i odlagati posebne skupine otpadnih materijala: papir, staklo, plastiku, metal, bio-otpad te građevinski, glomazni i EE (električni i elektronički) otpad – jer ih jedino tako možemo pravilno pripremiti za postupke oporabe, piše Za ljepšu našu.
Hrvat pozvao na red nesavjesne sugrađane
Jedan odgovorni građanin Hrvatske odlučio se javno obratiti svima onima koji svojim nonšalantnim postupcima sabotiraju ovaj osnovni model zaštite okoliša. Pod naslovom “Vi koji ne reciklirate, koji vam je izgovor?”, objavio je podulji post na Redditu.
“Rijetko što me istinski žalosti i ljuti kao ljudi koji odbijaju razvrstavati smeće. U mom gradu je svijest o potrebi recikliranja visoka, ali u kanti za miješani otpad vidim barem jednu plastičnu bocu ili kutiju pizze svaki put kada idem baciti smeće”, započeo je stanoviti HReditovac.
“Ja sa sobom teglim tri vrećice (plastika, papir i miješani otpad) jer želim doprinijeti svoj minimum minimuma u očuvanju okoliša, a nekom jazavcu je bilo teško, umjesto u zelenu kantu, baciti bočicu u žutu kantu na kojoj velikim slovima piše ‘plastika’”, dodao je.
“Već godinama razvrstavam miješani otpad, plastiku i metal, papir i biootpad. Stvarno nije teško. Potrebna je doslovno sekunda i kantica više da učiniš nešto pametno. Zašto onda ljudi kategorički odbijaju odvojiti minutu tjedno da odvoje otpad? Je li to neobrazovanost, glupost ili nemar? Postotak recikliranja u državi nam je Bože sačuvaj – 16 posto na europski prosjek od 43 posto”, istaknuo je.
“U srednjoj školi mi je bilo histerično kad smo imali sat Etike, na kojemu su cure plakale dok su gledale kornjače kako se guše u plastici i žustro se zalagale za klimatske politike, a zatim smo otišli na odmor kupiti marendu”, prisjetio se Hrvat.
“Dotične su sve redom bacale papire iz pekare, omote od čokoladica i čašice jogurta u miješano smeće, a meni su se podsmjehivale jer sam odvojio papir i plastiku s onoga u što je zamotana salama i stavio ih u džep da ih mogu razvrstati u školskim kantama za reciklažu”, ispričao je.
“Te su kante bile na svakom katu i uvijek su bile napunjene pogrešnom vrstom otpada. Ultimativni primjer hipokritičnosti – svi govore kako moramo spriječiti klimatske promjene, a ne bi se odrekli ni jedan posto svoga komfora”, zaključio je naš ekološki osviješteni građanin.
Diskusija u komentarima, evo što misle Hrvati
Ispod njegove objave u kratkom je roku osvanulo više od stotinu komentara korisnika Reddita te se povela rasprava. Dok su se jedni složili sa svime što je napisao autor, drugi su nadopunili pravila kojih se on nije sjetio, a treći… Treći su, baš kao što je i tražio, objasnili zašto se ne drže preporuka o razvrstavanju otpada, piše Net.hr.
“U pravu si s ovim o prljavom otpadu, uvijek treba malo isprati čašicu ili što već. Znam da nas recikliranje neće spasiti, ali što nam drugo preostaje? Jedino tvrtke koje proizvode fosilna goriva ih mogu učiniti prihvatljivijima, šume će se i dalje krčiti jer je to zakonski slabo ili nikako regulirano u zemljama u kojoj se deforestacija događa, a ne možemo ni tražiti od cijelog svijeta da postanu vegetarijanci”, komentirao je netko.
“Inače, karton od pizze ide u miješani otpad ako je na njemu ostalo ulja ili zalijepljenog sira i ostalih ostataka pizze, isto tako čašice od jogurta ako ih ne ispereš. Nemam ništa protiv recikliranja i sam odvajam otpad jer svaki dan prolaze i kupe mi na pragu određenu vrstu otpada koja taj dan prolazi. Nažalost, moram te obavijestiti da je to prodavanje magle jer na kraju je industrija ta koja najviše zagađuje, oni udaraju po nama i bacaju krivnju i grižnju savjesti da mi moramo reciklirati, ali to naše recikliranje radi nikakvu ili malu promjenu u globalnom smislu”, smatra drugi.
“Zato što od 10 kontejnera u kvartu, sedam su oni stari limeni za miješani otpad i doslovno ima dva tjedna da je dodan još jedan za biootpad. Počni udarati kazne i vidjet ćeš razliku”, požalio se još jedan HReditovac.
“Osobno koristim i auto radi razvrstavanja, ali ne krivim nikoga tko ne razvrstava. Osiguraj ljudima kante i drapaj kazne. Koliko znam, a možda i još uvijek, i presvijetli Nijemci su imali prije drastične kazne dok se nije dovelo donekle sve u red”, napisao je netko.
“Zato što kod nas još nije razvijena kultura reciklaže i narod u HR općenito svaku promjenu, pa i onu najmanju, prihvaća relativno negativno. Proći će nekoliko godina dok se ta kultura ne ustali kod nas”, pesimistično je zaključio Zagrepčanin.
“Ne recikliraju jer im se ne da, neki starci ne znaju ni što to znači i znaju samo raditi što su radili cijeli život, a mnogi misle da sve smeće ide na istu hrpu i recikliranje je samo teorija zavjere da se opravda cijena odnošenja smeća”, objasnio je korisnik iz Vinkovaca.
“Nemam ni vremena ni prostora za reciklažu,. A voljan sam platiti višu cijenu, ako treba, da to netko drugi učini, neka slobodno povise cijenu odvoza miješanog otpada, nemam ništa protiv”, poručio je građanin koji ne reciklira.
“Nemam mjesta u stanu za više kesa s različitim vrstama otpada. Isto tako, ne vjerujem baš u reciklažu u Hrvatskoj jer ispred zgrade sam više puta vidio kako dolazi kamion i stavlja sadržaj svih različitih kontejnera u isti kamion pa eto”, otkrio je još jedan takav.
A bilo je tu i doista tužnih komentara, poput: “Ne vidim svrhu niti me briga”, “Sve završi na istom mjestu”, “Nisam stavljen na ovaj planet da diram smeće. Ja ću bacati sve u jednu kesu jer me boli ona stvar, neću gubiti vrijeme” te “Boli me ku*ac za recikliranje, eto tako. Sve u jednu vreću od 60 litara i u miješani otpad!”