U proteklih mjesec i pol u Hrvatskoj je ibuprofena prodano koliko lani u šest mjeseci
Povezani VIDEO:
Hrvati su poznati kao veliki potrošači lijekova, a korona kriza i svi problemi koji proizlaze iz nje poput straha od moguće zaraze, izolacije, gubitka plaće i radnog mjesta gurnuli su ih još više prema kupovini tableta.
Od kada je kod nas krenula epidemija koronavirusa i zabilježen prvi slučaj obolijevanja, masovno su se kupovali, ne samo wc papir i brašno, nego i lijekovi za temperaturu i bolove, ali i tablete za smirenje.
Kako smo doznali, u proteklih mjesec i pol u Hrvatskoj je prodano paracetamola koliko i u cijeloj prošloj godini, a ibuprofena kao lani za šest mjeseci!
„Za cijelo vrijeme trajanja epidemije postoji povećana potražnja za lijekovima kako na recept tako i bez recepta. Iako na tržištu lijekova ima dovoljno i ne možemo reći da su nestašice veće od uobičajenih, pacijenti u značajno većem opsegu obilaze ljekarne i kupuju lijekove. Tako je prema podacima koje imamo u proteklih mjesec i pol dana iz hrvatskih veledrogerija prodano više od cijele prošlogodišnje prodaje paracetamola i skoro polovica prošlogodišnjeg prometa ibuprofena,“, otkrila je za Vijesti.hr predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Godišnja potrošnja gotovo 90 milijuna kuna!
Lijekovi za smirenje, poput Normabela, Apaurina ili Praxitena, nalaze se u kućnim apotekama mnogih domova i mnogi ih gledaju kao brzopotezno rješenje za nesanicu, nervozu, uznemirenost, napadaje panike…
Njihova potrošnja raste iz godine u godinu, a da ih Hrvati vole pokazuje i podatak da na godišnjoj razini kupuju lijekove za smirenje u vrijednosti od gotovo 90 milijuna kuna!
Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, od kada je krenula korona kriza prodaja antidepresiva i sedativa porasla je za 6 do 8 posto.
Soldo pojašnjava da da situacije kao što su epidemija, prirodne nepogode poput potresa koji je pogodio Zagreb i događaji koji izazivaju strah kod ljudi, uzrokuju i povećanu potrošnju lijekova za smirenje.
No, anksiolitici stvaraju ovisnost i zbog toga treba biti jako oprezan.
„Postoje lijekovi koji su iz prirodnih izvora koji umiruju i pomažu da pacijent lakše zaspi i njihova potražnja je povećana. Lijekove na recept propisuje pak liječnik obiteljske medicine. No, bez obzira na stanje epidemije i dalje treba biti jako oprezan da primjenom lijekova, paziti na interakcije i nuspojave te se u svakom slučaju konzultirati s liječnikom i ljekarničkom strukom“, upozorava Ana Soldo.
Sve više ljudi uzima anksiolitike
Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u 2018. godini je 78 osoba od njih 1000 svaki dan uzimalo barem jednu dozu anksiolitika, dok je taj broj, primjerice, u 2014. godini bio oko 73.
Vodeći lijekovi po potrošnji u su derivati benzodiazepina.
Diazepam uzima 39 od 1000 osoba, a u toj skupini su primjerice Normabel i Apaurin. U 2018. prodano ga je u vrijednosti od 37 milijuna kuna.
Drugi najpopularniji je alprazolam kojeg uzima 27 od 1000 osoba, a u toj skupini su Helex i Misar. Alprazolama je u 2018. potrošeno u vrijednosti od 26,28 milijuna kuna.
Potom po potrošnji slijedi oksazepam, odnosno najpoznatiji predstavnik Praxiten, kojeg uzima pet od 1000 osoba, a njega je potrošeno prije dvije godine u vrijednosti od 14,1 milijuna kuna.
Kako je za anksiolitike obavezan liječnički recept, neki idu lakšim putem pa kupuju sedative na biljnoj bazi koji se također koriste za ublažavanje blažih simptoma psihičkog stresa, nemira te pomoć kod nesanice. No, za njih su u 2018. hrvatski građani potrošili znatno manje, oko 3,8 milijuna kuna.
Stručnjaci kažu da sklonost uzimanja lijekova za smirenje nije specifična pojava samo za Hrvatsku te da gotovo sve zemlje u tranziciji pokazuju trend povećanja potrošnje lijekova ove vrste.
Nevenka Cuglin