PRIMJERENA ZAŠTITA RADNIKA

UVODI SE EUROPSKA MINIMALNA PLAĆA: Evo što to znači za plaće Hrvata

Idi na originalni članak
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ursula von der Leyen zalaže se da svi na razini Europske imaju ista pravila u određivanju minimalne plaće

Oglas

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je ovog tjedna aktualizirala pitanje minimalne plaće na razini Europske unije u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, najavivši skoro donošenje zajedničkih pravila koja će državama članicama pomoći u određivanju minimalne plaće. Poručila je da svi moraju imati pristup minimalnim plaćama putem kolektivnih ugovora ili na osnovi zakonskih minimalnih plaća, piše Tportal.

Inicijativa Europske komisije ima za cilj osigurati da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici te će krajem listopada izaći s prijedlogom direktive s pravilima koja će važiti za sve članice.

Što traže sindikati?

Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), očekuje da će Komisija prihvatiti prijedlog europskih sindikata o tome da se visina minimalne plaće veže uz prosječnu (medijalnu) plaću. “Sindikati traže da minimalna plaća bude najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji”, otkriva Milićević Pezelj za Tportal.

Hrvatski bi minimalac tako bio između 3400 i 3500 kuna neto, što je 150 do 250 kuna viši nego trenutno. Premijer Andrej Plenković je obećao da će do kraja mandata njegova vlada povisiti minimalac na 4250 kuna.

Kolektivni ugovori

Minimalna plaća je samo jedan od alata, a drugi važan mehanizam o kojem ovise najniže plaće su kolektivni ugovori, kaže Pezelj. Europska komisija zalaže se za uspostavu funkcionalnog kolektivnog pregovaranja za određivanje plaća i efikasne mehanizme praćenja.

Podaci Eurostata govore da je razina plaća usko povezana s time jesu li radnici pokriveni kolektivnim ugovorom, tako da u zemljama s najnižom prosječnom i minimalnom plaćom, u koje spada i Hrvatska, manje od 30 posto radnika prima plaću određenu kolektivnim pregovaranjem. U zemljama s najvišim plaćama (Danska, Irska, Švedska…) plaće za više od 70 posto radnika pokrivene su kolektivnim pregovaranjem, piše Tportal.

Danas.hr/Net.hr

Exit mobile version