NAPAD NA UKRAJINU

UŽIVO Ogroman ruski konvoj opasno se približava Kijevu, 27 km su od grada. Kličko: ‘Neprijatelj nam je na periferiji’

Idi na originalni članak
Foto: Pixsell

Rusija i Ukrajina su pregovarali na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, a uskoro će se održati i nova runda pregovora

Oglas

Ruska invazija Ukrajine ušla je u šesti dan. Ruska ofenziva na Ukrajinu se nastavlja. Prema satelitskim snimkama, prema Kijevu ide ruski vojni konvoj dug 27 kilometara.

Rusija i Ukrajina su pregovarali na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, a uskoro će se održati i nova runda pregovora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s francuskim predsjednikom Macronom i ponovio svoja tri uvjeta za kraj rata.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa svjetskim čelnicima putem konferencijskog poziva u ponedjeljak o daljnjem nametanju “teških troškova i posljedica” Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, priopćila je Bijela kuća.

U priopćenju navode da su čelnici razgovarali i o održavanju globalne ekonomske stabilnosti, uključujući i cijene energije.

Rusija najavila da će gađati Kijev i upozorila civile

Rusko ministarstvo obrane izdalo je upozorenje stanovnicima Kijeva da se sprema pogoditi mete u glavnom gradu Ukrajine.

U priopćenju objavljenom u utorak poslijepodne, ruski dužnosnici rekli su da se njihove snage spremaju pokrenuti “visoko precizne napade” na “tehnološke centre ukrajinske sigurnosne službe i 72. glavni centar PsyOps u Kijevu”.

“Pozivamo ukrajinske građane koje nacionalisti koriste za provokacije protiv Rusije, kao i stanovnike Kijeva koji žive u blizini da napuste svoje domove”, dodaje se u priopćenju.

Dužnosnici tvrde da se napadi izvode kako bi se “spriječili informacijski napadi na Rusiju”, prenosi BBC.

Medvedev: ‘Ne zaboravite da su se ekonomski ratovi često pretvarali u prave’

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev  komentirao je na Twitteru izjavu francuskog ministra financija, Bruno Le Maire, u kojoj je najavio da EU pokreće ekonomski rat protiv Rusije.

“Danas je neki francuski ministar rekao da su objavili ekonomski rat Rusiji. Pazite na svoj jezik, gospodo! I ne zaboravite da su se u ljudskoj povijesti ekonomski ratovi često pretvarali u prave”, poručio je Medvedev na Twitteru.

Kličko: ‘Neprijatelj je na periferiji glavnog grada’

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je da je “neprijatelj na periferiji glavnog grada”.

Dodao je da se ukrajinska vojska sprema braniti Kijev.

“Naše oružane snage, snage teritorijalne obrane, herojski se bore za našu zemlju”, rekao je Kličko.

“Na prilazima gradu izgrađene su utvrde i kontrolne točke. Molim sve da budu mirni. Ne izlazite van bez potrebe i ostanite u skloništima u slučaju uzbune”, dodao je.

Golemi ruski vojni konvoj za koji je kompanija Maxar uz satelitske snimke objavila i da je dug više od 64 kilometara jako se približio Kijevu.

Vjeruje se kako su vozila na čelu konvoja sada oko 27 kilometara od Kijeva, javio je Sky news pozivajući se na Press Association.

CNN je ranije objavio kako je golemi ruski konvoj u Ukrajinu stigao iz Bjelorusije. Prepostavlja se kako će uz ovaj konvoj ruske snage krenuti u veliku ofenzivu na Kijev.

Von der Leyen: Vladavina zakona protiv vladavine oružja

Predsjednica Europske komisije dala je zastrašujuću analizu ruske invazije na Ukrajinu, opisujući je kao bitku između “vladavine zakona i vladavine oružja”.

Ursula von der Leyen upozorila je da EU nikada neće prihvatiti stav da Ukrajina nema pravo na postojanje i osudila “golu agresiju” predsjednika Putina.

Rekla je da je Moskva, ako je nastojala podijeliti međunarodnu zajednicu, postigla “potpuno suprotno” navodeći koordinaciju bloka sa saveznicima.

EU je reagirala “brzinom svjetlosti” kako bi isporučila najveći paket sankcija u povijesti unije koji bi dao težak danak ruskom gospodarstvu, dodala je.

Von der Leyen je također imala jake riječi za ruske oligarhe: “Neka ne bude zabune, zamrznut ćemo i njihovu ostalu imovinu, bilo da su to jahte ili luksuzni automobili.”

Također je napravila razliku između Kremlja i ruskog naroda.

“Postoji još jedna Rusija, osim Putinovih tenkova, i mi pružamo ruku prijateljstva ovoj drugoj Rusiji”, rekla je.

Vučić: Mi smo protiv sankcija Rusiji sve dok možemo izdržati

“Srbija se pridružuje svakom glasanju u pogledu kršenja teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali se neće pridružiti uvođenju sankcija Rusiji, a tako će biti bar dok možemo izdržati”, izjavio je danas srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

Komentirajući izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o podizanju stupnja pripravnosti HV-a, Vučić je, prema izvješću Tanjuga, rekao kako nema razloga za podizanje borbene spremnosti Vojske Srbije te da od toga ne želi raditi predstave.

“To je njihovo pravo. Neka rade svoj posao. Mi nemamo razlog podizati borbenu spremnost. Ne radimo to predstave radi”, rekao je srpski predsjednik.

Panika na glavnom željezničkom kolodvoru u Kijevu

Shaun Walker, novinar Guardiana objavio je snimku potresnih scena s glavnog željezničkog kolodvora u Kijevu.

“Nepodnošljive scene na glavnom kolodvoru u Kijevu. Starci, djeca, invalidi, kućni ljubimci… Ovaj vlak je već pun. Ljudi se boje da im je ovo zadnja šansa za bijeg”, napisao je Walker.

Putinov glasnogovornik: Rusija neće pod sankcijama popustiti oko Ukrajine

Zapadne sankcije nikada neće promijeniti ruske pozicije oko Ukrajine, objavio je u utorak Kremlj.

“Oni računaju na to da će nas prisiliti da promijenimo stajalište. To ne dolazi u obzir”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na uvedene zapadne sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Peskov je novinarima rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin izvješten o prvom krugu pregovora vođenih u ponedjeljak između ruskih i ukrajinskih dužnosnika, no da je još uvijek rano dati ocjenu o njihovom rezultatu.

Ne postoje planovi za razgovore između predsjednika Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, kazao je Peskov dodajući da Moskva i dalje priznaje Zelenskija kao ukrajinskog čelnika.

Po njegovim riječima, Zelenskij može spriječiti daljnje žrtve ako izda naredbu da se položi oružje.

Zapovjednik separatista: Civili mogu otići iz Mariupolja do sutra

Zamjenik načelnika Donjecke narodne milicije Ediard Bašurin rekao je da će takozvana Donjecka Narodna Republika (DPR), zajedno s ruskim snagama, organizirati humanitarne koridore kako bi civilima omogućila da napuste Mariupolj.

Koridori će biti otvoreni do srijede, rekao je.  Bašurin je rekao da je nekoliko gradova u regiji već palo u ruke milicija DPR-a.

Zelenski u EU parlamentu: ‘Dokažite da nas nećete napustiti, dokažite da ste Europljani’

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uživo se obratio EU parlamentu koji održava izvanrednu sjednicu o stanju u Ukrajini.

U emotivnom obraćanju rekao je da je najveći trg u Europi u Harkivu, koji se zove Trg slobode, jučer pogođen dvjema ruskim raketama i da je više ljudi poginulo. “Svaki glavni trg u našoj zemlji zvat će se Trg slobode. Neće nas slomiti”, rekao je.

“Dokažite da ste s nama, da nas nećete napustiti, dokažite da ste Europljani. I onda će život pobijediti smrt i svjetlo će pobijediti mrak. Slava Ukrajini”, rekao je.

Diplomati izašli iz dvorane dok se Lavrov obraćao UN-u, u znak podrške Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da se Ukrajina želi domoći nuklearnog oružja što je prijetnja koju se mora spriječiti. Njegov govor na Konferenciji o razoružanju u Ženevi delegati su masovno bojkotirali.

“Ukrajina još ima sovjetsku tehnologiju i mogućnost upotrebe takvog oružja. Moramo odgovoriti na tu stvarnu opasnost”, rekao je Lavrov.

Kazao je i da je neprihvatljivo da neke europske zemlje na svom teritoriju imaju američko nuklearno oružje. Naglasio je i da Zapad ne smije graditi nikakva vojna postrojenja u bivšim zemljama Sovjetskog Saveza.

Prije početka njegova govora brojne delegacije napustile su dvoranu u znak potpore Ukrajini. Ostala su samo izaslanstva Jemena, Sirije, Venezuele, Alžira i Tunisa.

Ruski ministar trebao je osobno doći u Ženevu ali je u ponedjeljak otkazao dolazak zbog sankcija protiv Rusije koje su mu onemogućile prelet zemalja EU-a.

Putin je naredio ubojstvo braće Kličko, traže i Zelenskog

Više od 400 ruskih plaćenika u Kijevu je s naredbom iz Kremlja da ubiju predsjednika Zelenskog i njegovu vladu te pripreme teren da Moskva preuzme kontrolu, doznaje The Times.

Wagner Group, privatna milicija koju vodi jedan od najbližih saveznika predsjednika Putina i koja djeluje kao ogranak države, doletjela je s plaćenicima iz Afrike prije pet tjedana u misiju obezglavljivanja vlade Zelenskog.

Plaćenici su nakratko pauzirali svoj monstruozan plan jer Putin želi poslati prividnu poruku želje za pregovaranjem, tvrdi izvor blizak visokim članovima iz Wagner grupe. Kao nagradu za likvidaciju, ponuđeni su im izdašni iznosi, a na popisu za likvidaciju je, uz Zelenskog, još 23-oje ljudi, među njima su premijer, vlada, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i njegov brat Vladimir.

Plaćenici se hvale da znaju gdje se točno nalaze predsjednik i njegovi kolege u Kijevu i očito ih mogu pratiti putem svojih mobitela.

Rusi osjećaju posljedice međunarodnih sankcija

Sankcije koje sada pogađaju Rusiju opisuju se kao ekonomski rat, Zapadu je cilj izolirati zemlju i stvoriti duboku recesiju. Zapadni čelnici se nadaju da će mjere bez presedana donijeti promjenu u razmišljanju u Kremlju.

Građani Rusije suočavaju se s time da im je ušteđevina izbrisana, a njihovi svakodnevni životi su već poremećeni.

Sankcije protiv nekih ruskih banaka uključuju njihovo odvajanje od Visa i Mastercarda, a time i Apple Paya i Google Paya.

Rusija je u ponedjeljak više nego udvostručila svoju kamatnu stopu na 20 posto kao odgovor na sankcije nakon što je rublja pala na rekordno niske razine. Burza ostaje zatvorena zbog straha od velike rasprodaje dionica.

Kremlj kaže da ima dovoljno resursa da izdrži sankcije, ali to je diskutabilno.

Središnja banka je tijekom vikenda apelirala na smirenost zbog građana koji su naletili na banke jer su ljudi stajali u redovima kako bi pokušali podići novac.

Što se sve danas dogodilo?

Ledene temperature u Kijevu dodatno su pojačale nevolje Ukrajinaca dok se grad priprema za veliki ruski napad. Popratite najnovija događanja:

Ruski konvoj blizu Kijeva

Nove satelitske snimke pokazuju kako je ogromna ruska vojna kolona, ​​duga više od 40 milja, stigla do predgrađa glavnog grada Ukrajine. Stanovnici se spremaju za pojačan napad na grad.

Harkov pod napadom

Ruske snage bombardirale su drugi najveći grad u Ukrajini raketama, a velika eksplozija pretvorila je zgradu vlade u ruševine. Nekoliko ljudi je poginulo, priopćila je ukrajinska hitna služba.

Rusija optužena za ratne zločine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za ratne zločine zbog bombardiranja grada Harkova. Rekao je da su u pet dana ruske snage u Ukrajini ispalile 56 raketnih napada i 113 krstarećih projektila.

U ponedjeljak je rekao da su ruske snage “brutalno pucale na Harkov iz mlaznog topništva. Očito je to bio ratni zločin”. Rusija tvrdi da ne cilja na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i da nema dokaza o smrti civila od strane ruske vojske.

Neizvjesnost zbog pregovora

Zelenski je rekao da analizira rezultate razgovora ruskih i ukrajinskih izaslanstava u ponedjeljak na bjeloruskoj granici, koji su trajali pet sati. “Može biti poštenih pregovora ako jedna strana ne pogodi drugu stranu raketnim topništvom u vrijeme pregovora”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Stanje ruske ekonomije

Moskovska burza ostaje zatvorena u utorak nakon pada vrijednosti rublje. Zapadne sankcije osakatile su rusko gospodarstvo, a u bankama su se formirali dugi redovi dok ljudi očajnički pokušavaju pristupiti svom novcu.

Ruska vojska pred vratima grada Hersona – gradonačelnik

Ruska vojska nalazi se pred vratima ukrajinskog grada Hersona, na jugu zemlje, rekao je gradonačelnik tog grada u noći na utorak.

“Na ulazima u Herson, ruska vojska postavila je kontrolne postaje. Teško je reći kako će se situacija razvijati”, napisao je na Facebook stranici Igor Kolikajev, gradonačelnik Hersona.

Dodao je da je Herson “ukrajinski grad i to će i ostati. “Herson će se oduprijeti!”, napisao je.

“Nalazim se u svom uredu kako bih koordinirao službe da biste se vi probudili u relativno mirnom gradu”, dodao je, zatraživši od stanovnika da ostanu smireni i oprezni i da ne izlaze za vrijeme policijskog sata.

“Ne vodite agresivne razgovore ni s kime i ne provocirajte sukobe sa svojim neistomišljenicima… ovo nije bitka, ovo je rat. A rat se dobiva razumnim postupcima i hladne glave”, zaključio je.

Na društvenim mrežama, video snimke pokazuju ruske snage kako ulaze u taj grad koji ima 290.000 stanovnika.

U antiratnim prosvjedima u Rusiji 6440 uhićenih

Najmanje 413 osoba uhićeno je u Rusiji tijekom prosvjeda protiv rata u Ukrajini u ponedjeljak, izvijestila je stranica za građanska prava OVD-Info, čime se ukupan broj uhićenih od početka demonstracija u četvrtak popeo na 6440.

Otprilike polovica uhićenih, njih 3126, dogodilo se tijekom prosvjeda u Moskvi, dok je 2084 uhićenja zabilježeno u Sankt Peterburgu, priopćio je OVD-Info u ponedjeljak navečer.

Invazija Ukrajine tjera mnoge u Rusiji na prosvjede, a ruske sigurnosne snage brutalno su odgovorile na prosvjede. Ruske vlasti pozivaju ljude da ne sudjeluju u nedopuštenim skupovima. Također su više puta zabranjivali skupove, pozivajući se na pandemiju.

U Bruxellesu, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell pohvalio je prosvjednike u Bjelorusiji koji su prosvjedujući protiv rata u Ukrajini pozivali na demokratskiji pristup pod dugogodišnjim čelnikom Aleksandrom Lukašenkom.

“Za bjeloruski narod mnogi od vas preuzeli su ogromne osobne rizike boreći se za slobodnu i demokratsku Bjelorusiju”, rekao je Borrell u videu objavljenom na Twitteru i titlovanom na tri jezika – bjeloruski, ruski i engleski.

“Sada dižete svoj glas protiv ruskog rata protiv Ukrajine i odluke (predsjednika) Lukašenka da ga podrži. Hvala vam na vašoj hrabrosti. EU stoji uz vas. #StandWithUkraine”, napisao je Borrell.

Noću nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove

Ruski napadi na istočni ukrajinski Harkiv i glavni grad Kijev nastavljeni su preko noći, dok su u napadu na sjeveroistočnu regiju Sumi gubitke pretrpjele obje strane.

U Harkivu je ruska vojska digla u zrak trafostanice, rekao je gradonačelnik Ihor Terekhov, a prenosi novinska agencija Ukrinform. Napadi su navodno uzrokovali probleme s opskrbom strujom i vodom.

Novinska agencija UNIAN izvijestila je da su gornji katovi dvaju nebodera uništeni. Informacija se nije mogla neovisno provjeriti, piše Dpa.

U međuvremenu, ruske trupe su navodno napredovale prema glavnom gradu. Situacija je i dalje napeta, napisao je ukrajinski vojni glavni stožer na Facebooku.

UN iznio broj žrtava u Ukrajini

Podtajnik UN-a za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći Martin Griffiths, u ponedjeljak je kazao da je u Ukrajini zabilježeno  najmanje 406 civilnih žrtava, uključujući najmanje 102 ubijena samo u proteklih nekoliko dana, pozivajući se na brojke iz Ureda visokog povjerenik UN-a za ljudska prava.

Kazao je i da zračni napadi i borbe u urbanim područjima oštećuju civilne objekte i stvaraju probleme s osnovnim uslugama poput struje, vode ili zdravstva.

01.03

Moskva: Svi koji isporučuju oružje Ukrajini snosit će odgovornost

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da će oni koji isporučuju smrtonosno oružje Ukrajini snositi odgovornost ako ono bude korišteno tijekom ruske vojne operacije u toj zemlji.

Ministarstvo je dodalo da koraci koje je Europska unija poduzela protiv Rusije neće ostati bez oštrog odgovora.

Pomoć Ukrajini u oružju najavile su gotovo sve europske države. Posljednja, nakon neutralne Finske, to je objavila Norveška koja se od 1950-ih pridržavala politike da ne šalje oružje zemljama koje nisu članice NATO-a, u ratu su ili im prijeti oružani sukob.

Norveška će donirati do 2000 protutenkovskih raketnih bacača M72, navodi se u priopćenju vlade. “Norveška ima strogu politiku u pogledu izvoza vojne opreme, ali Ukrajina se sada suočava s izvanrednim okolnostima”, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere.

Hrvatski ministar obrane Mario Banožić u ponedjeljak navečer je izjavio da je odluka hrvatske vlade o opremi za Ukrajinu znak podrške toj zemlji koja je iskazala potporu Hrvatskoj 90-tih i u kojoj su povrijeđena međunarodna prava i europska sigurnost.

Ranije je objavio da Hrvatska u Ukrajinu šalje oružje i zaštitnu opremu dovoljnu za opremanje četiri brigade, vrijednu 124 milijuna kuna.

Biden i svjetski čelnici razgovarali o posljedicama napada Rusije na Ukrajinu

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je sa svjetskim čelnicima putem konferencijskog poziva u ponedjeljak o daljnjem nametanju “teških troškova i posljedica” Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, priopćila je Bijela kuća.

U priopćenju navode da su čelnici razgovarali i o održavanju globalne ekonomske stabilnosti, uključujući i cijene energije.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu predsjednik Biden konzultirao se s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Borisom Johnsonom i drugim saveznicima.

Sudionici sastanka su bili i talijanski premijer Mario Draghi, japanski premijer Fumio Kishida, poljski predsjednik Andrzej Duda, rumunjski predsjednik Klaus Johannis i kanadski premijer Justin Trudeau.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Vijeća EU Charles Michel i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također su bili na pozivu.

Bijela kuća je unaprijed najavila da je cilj sastanka razgovarati o najnovijim zbivanjima u vezi s ruskim napadom na Ukrajinu i koordinirati zajednički odgovor, prenosi Dpa.

Oglasio se Zelenskij

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se javnosti i kazao da je Rusija ispalila rakete na Harkiv te da je to očiti ratni zločin.

“Deseci snimaka očevidaca dokazuju da se ne radi o jednom projektilu, o jednom lažnom rafalu, već o namjernom uništavanju ljudi”, kazao je te dodao da se radi o kršenju svih konvencija.

Kazao je i da je u pet dana invazije Ukrajinu pogodilo 56 raketnih udara, te da je ispaljeno 113 krstarećih projektila.

“Država koja čini ratne zločine protiv civilnog stanovništva ne može biti članica Vijeća sigurnosti UN-a. Takva država ne može imati pristup svim lukama, kanalima, zračnim lukama na svijetu. Ne bi trebala dobiti stotine milijardi za izvoz energije”, kazao je.

Kazao je i da kupovanje ruske robe znači platiti za ubijanje ljudi.

“Razgovori s Rusijom su se odvijali dok je naš teritorij bio bombardiran i granatiran. Rusija pokušava izvršiti pritisak, takvu taktiku ne prihvaćamo”, kazao je Zelenskij, prenose RTL Vijesti.

Exit mobile version