Nakon najave o mobilizaciji svih zdravstvenih djelatnika, u izradi je registar onih koji su koronavirus preboljeli. Da će morati raditi i zaraženi, za sad nije opcija
Traže se umirovljeni liječnici, studenti, a sada i srednjoškolci. Što mogu raditi i kako će pomoći?
Više u videoprilogu:
Ana i Mia su studentice. Priskočile su u pomoć. Nekad noćne, sad jutarnje smjene i kilometarske gužve. Sve su prošle.
“Red je bio dolje iza Zvijezde. Ukupno smo imali 753 ljudi taj dan na testiranju u 6 sati. Svi smo radili sve. Pauzu, ako smo je imali uopće od 2 minute od tih 6 sati, popiti kavu, otići na wc, skinuti masku, sam doći do zraka”, kazala je Ana Svirčević, studentica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
“Ja ne uzimam briseve, ja radim na provjeri postoji li uputnica, ispisivanje na epruvetama, pomažem kolegama, uskačemo jedni drugima. Trenutno već mjesec dana radim na kontejneru gdje su nam jutarnje smjene od 7 -14 sati, priča Mia Rkman, studentica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.
Ministar zdravstva pisao je ministru obrazovanja. Traži se pomoć svih, od studenata do srednjoškolaca.
“Ukoliko će za to doći potreba, da učenici završnih godina, dakle pete – participiraju u pružanju zdravstvene zaštite, naravno ne sa COVID pozitivnim bolesnicima, nego u onom dijelu zdravstvenog sustava u onom dijelu gdje pružaju zdravstvenu skrb, oni i uobičajeno rade isto na praksama, tako da ne vidim da je išta u tome nepromišljeno i loše”, kaže Vili Beroš(HDZ) ministar zdravstva.
Radi se i registar ozdravljenih zdravstvenih djelatnika. Iako se spominjalo da bi i zaraženi liječnici mogli raditi sa zaraženim pacijentima, nadaju se da to neće biti potrebno. Ova liječnica 6 dana je pacijentica – jer je zaražena.
“Sustav nije pred kolapsom, sustav je kolabirao već davno. Ja ću bolesna doći raditi, nije problem. Ali tada pacijent mora potpisati informirani pristanak da mu je jasno da ga liječi zaraženi liječnik, svi kolege s kojima trebam raditi trebaju isto tako potpisati informirani pristanak da znaju da sam zaražena i potencijalna opasnost”, kazala je Stanislava Laginja, specijalist dermatologije i venerologije u Thalassotherapiji Crikvenica.
Iako se predlagalo da se u pozivne centre uključi zdravstveno osoblje s burze rada, liječnik obiteljske medicine iz Norveške kaže Hrvatska bi mogla učiti i od njih. Ondje liječnici ne prate kontakte.
“Ne treba imati puno pameti da se shvati da ne treba opterećivati ljude s fakultetom da rade jedan čisti administrativni posao. U Norveškoj to funkcionira tako da općine preraspodjele određeni broj ljudi iz administracije da bi to radili. To su programi i jednostavan posao koji se nauče za 15 minuta, malo se vježba i nakon sat dva se to radi”, kazao je Stanko Matić, liječnik obiteljske medicine u Norveškoj.
Pomoć treba i Hrvatskoj. Odavno su epidemiolozi na koljenima, a s današnjim danom je i 2000 zdravstvenih djelatnika izvan pogona zbog koronavirusa.
Vijesti.hr