ELEMENTARNA NEPOGODA Kako spriječiti financijsku propast nakon nje? Osigurajte se, država subvencionira premije

Idi na originalni članak
Foto: Ilustracija

‘Problem je nedovoljna kultura i svijest osiguranja, odgovornost za vlastitu imovinu. Moramo skrbiti sami za sebe’, kazao je direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković u RTL Direktu

Oglas

Povodom svih šteta od poplava, požara, suše i svih drugih nevolja jučer smo s ljudima koji su ih pretprjeli i još uvijek trpe otvorili temu osiguranja, imovine, kuća, poljoprivrednih usjeva.

Samo na području Splita u onom strašnom požaru izgorjelo je preko 200 hektara maslinika te 40 hektara vinograda i voćnjaka.

Ustanovili smo recimo da je osigurano samo 5 posto tvrtki i OPG-ova koji se bave poljoprivredom. Pa tako osiguranje usjeva i nasada u ukupnoj premiji u Hravtskoj iznosi jedva 1,5 posto. A osiguranje od požara i elementarnih nepogoda u ukupnoj premiji sudjeluje sa 6,5 posto.

Pri tome je prosječna premija osigurane imovine u Europskoj uniji po glavi stanovnika 150 eura, u Švicarskoj, Norveškoj i Austriji recimo 300 do 400 eura, u Sloveniji 140 eura, a u Hrvatskoj 40-ak eura.

“Kad vi poslujete s gubicima, vi zapravo nemate mogućnosti prvu premiju uplatiti i veliki dio voćara i povrćara upravo radi toga ne osigurava”, otkriva nam Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice.

O tome smo u RTL Direktu razgovarali s Hrvojem Paukovićem, direktorom Hrvatskog ureda za osiguranje.

Koliko dakle iznosi prosječna premija za hektar nekog voćnjaka u Hrvatskoj?

Premija ovisi o većem broju čimbenika, o kulturi, površini… Za nekakav voćnjak iznos je oko 10.000 kuna po hektaru. Država financira čak 65 posto te premije. Za neke druge kulture, poput prešnice i kukuruza, premija je znatno manja, oko 100-150 kuna.

Ljudi ne koriste to u dovoljnoj mjeri, samo 5 do 7 posto ih je osigurano. Pozdravljam napore Ministarstva poljoprivrede da osvijesti građane i pozove ih na osiguravanje usjeva.

Zašto ljudi tako teško osiguravaju svoju imovinu?

Problem je nedovoljna kultura i svijest osiguranja, odgovornost za vlastitu imovinu. Moramo skrbiti sami za sebe, država je tu da pomogne. Država mora poslati jasnu poruku o individualnoj odgovornosti.

Kako je s drugim vrstama osiguranja? Što ljudi najviše vole osiguravati?

Najviše brinu o limenim ljubimcim, dakle ono što je obvezno. Trećina premije otpada na životna osiguranja. Prosječni građanin potroši 2.100 kuna na osiguranje godišnje, a u Europi 1.800 eura.

Zoran Šprajc

 

Exit mobile version