IZVOR POLITIČKE I FINANCIJSKE NESTABILNOSTI: Priča oko švicarskog franka čini se – nema kraja!

Idi na originalni članak

Švicarski franak. Najstabilnija i najsigurnija valuta na svijetu. Toliko stabilna i sigurna koliko je stabilna i sigurna Švicarska u kojoj štediše bankama plaćaju kamatu da bi one čuvale njihove novce

Oglas

I kao za vraga baš ta, najstabilnija od svih valuta u Hrvatskoj je postala potencijalni izvor i političke i financijske nestabilnosti.

Kako? Iz pohlepe, eto kako. Iz pohlepe banaka da povećaju dobit, iz pohlepe građana da si priušte ono što si inače priuštiti ne bi mogli i iz pohlepe političara za što više glasova.

Hoće li se priča oko švicarskog franka konačno ispuhati… Ili će ipak doživjeti ponovni uzlet?

Krediti u švicarskom franku u Hrvatskoj su se pojavili 2003. godine, i brzo postali popularni. Naizgled povoljni, tečaj im je bio stabilan, barem do financijske krize. Tada švicarac počinje divljati, vrijednost imovine pada a ljudi u konačnici ostaju i bez domova.

Guverner HNB-a tvrdi da je jedini tada upozoravao na njihovu štetnost, šefovi najvećih banaka kasnije će objašnjavati da su samo – iskoristili priliku.

Vlada Jadranke Kosor prva je otvorila pregovore s bankama; mjere su donošene, no značajne promjene nije bilo.

Kriza doseže vrhunac u mandatu Milanovićeve vlade, koja povlači prvi potez i zakonom ograničava kamate.

U međuvremenu se pojavljuje Udruga Franak; građani tuže banke i pobjeđuju: Trgovački sud u Zagrebu je osam banaka proglasio krivima, jer su povrijedile kolektivna prava i interese potrošača, u ugovorima su primjenjivale ništetne odredbe, nisu potpuno informirale potrošače, kršili su zakone o zaštiti potrošača i o obveznim odnosima.

Banke su se žalile i sve je stiglo do Ustavnog suda. No tečaj franka opet naglo raste, i Milanovićeva vlada po drugi put radi u korist dužnika.

Bankari su bili bijesni. Dužnici su im odgovorili prosvjedima.

Pregovori Vlade i banaka su se nastavili, no bezuspješno. Linićev nasljednik zbog treće je vladine mjere – konverzije kredita – zaratio i sa guvernerom Vujčićem.

Negodovanju tadašnje oporbe unatoč, Zakon je u saboru dobio jednoglasnu podršku. No to Milanoviću nije pomoglo da ostane na vlasti.

Novi premijer Tihomir Orešković i tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko imao je drugačiju retoriku.

“Draga gospodo, vi ste to tako riješili da ste sve građane opteretili s 1,5 milijardi eura duga. Građani će to otplaćivati. To neće pasti na leđa banaka, to smo davno shvatili”, poručio je Karamarko.

No ni te vlade više nema, a problem švicarca je ostao. Banke su Hrvatsku tužile na međunarodnom arbitražnom sudu, Europska komisija opovrgava njegovu ingerenciju a na konačnom rješenju snage sad odmjeravaju – HDZ i MOST.
Hrvoje Krešić

Exit mobile version