Od sladoledne revolucije do danas sve se promijenilo, ali jedno je ostalo isto
Lino Lada je najbolji sladoled na svijetu. Tako je barem presudilo Međunarodno udruženje proizvođača sladoleda (ICC) koje postoji već 33 godine i okuplja 14 velikih proizvođača iz cijelog svijeta.
I to nije prvi put da su najboljim ili najinovativnijim proglasili neki Ledov proizvod. Da su domaći sladoledi fini Hrvatima i nije neka vijest jer mnogi to znaju još od 1958. kada su prvi put kušali Snjeguljicu.
Više u VIDEOPRILOGU:
Televizija je tek počela emitirati, rodio se rock and roll, a onda je 1958. stigla još jedna revolucija: sladoled na štapiću, legendarna “Snjeguljica”.
Tvornica je tada imala tri stroja i 50 radnika. Danas ima bezbroj strojeva, a na sladoledima radi 500 ljudi. Gospodin Dejan u njoj radi 19 godina.
“Nije bilo lako, prošao sam sve faze proizvodnje od lijepljenja kutija, pakiranja, operativnih poslova do proizvodnje sladoleda, što je i najzanimljiviji dio ovog posla”, rekao je voditelj smjene Dejan Zec.
Proizvodnja sladoleda kreće od ”freezera”
Vanilija, čokolada ili jagoda – okusi se miješaju u ovom turbomikseru, a onda budući sladoled cijevima putuje na obradu. Možda ćete se iznenaditi, ali za njegov je okus presudan čak i zrak.
“Proizvodnja kreće od uređaja koji se zove ‘freezer’. Ljudi najčešće pitaju zašto se u sladoled dodaje zrak. Vrlo je jednostavno, daje mu onu finu teksturu da ne biste dobili osjećaj da jedete kocku leda”, objasnio je direktor proizvodnje Josip Škoro.
Tu je sladoled tek na pola puta.
“Sladoled je kad stavite sirovinu u spremnike spreman za jedno 4 do 5 sati za dobivanje konačnog oblika, sve ovisi o recepturi”, objasnio je Škoro.
Proizvodi se 200 vrsta sladoleda
Za konačan oblik zaslužni su strojevi, ali i ruke. No, jedna ruka ipak je najzanimljivija i najbrža, ona robotska, koja pomaže u oblikovanju i punjenju.
Proizvode 200 vrsta sladoleda, a danas s obzirom na to da nije sezona, na proizvodnoj liniji je tzv. ugostiteljski sladoled od vanilije.
Da bi sladoled uopće došao u proizvodnju, netko sve te baršunaste vanilije, kremaste nugate i trostruke preljeve mora osmisliti.
Za okuse su, među ostalima, zadužene Martina i njezine kolegice. U laboratoriju miješaju dok ne dobiju nešto za prste polizati.
“Znači, u toj prostoriji se događa čarolija. Mi razvijamo nove proizvode gdje je pilot-proizvodnja, mi tu razvijamo sladolednu recepturu i onda proizvod kao takav plasiramo na tržište”, rekla je voditeljica razvoja sladoleda Martina Dolenac.
Put iz pogona do škrinje je dug
Iz njihova laboratorija proizašao je, barem tako kaže udruženje proizvođača, najbolji sladoled na svijetu Lino Lada. Inače im je potrebno 9 mjeseci da osmisle okus, a u slučaju Lino Lade morali su okus namaza prenijeti u ledeno izdanje.
“To je bio velik izazov, kako dočarati okus namaza u sladolednom obliku. Ali kombinacijom s dvostrukim preljevom dobili smo jedan spoj koji je dočarao namaz Linolade u sladolednom obliku”, kazala je Dolenac.
“Analiza se provodila u jednom od naših pet internih laboratorija u kojima se godišnje provede više od sto tisuća analiza”, rekla je direktorica kvalitete Tanja Dinić.
Jer put iz pogona do škrinje je dug.
“Tržišta na kojima vidimo priliku i koja smo otvorili jesu: Njemačka, Francuska, Švedska i Portugal”, rekla je pomoćnica direktorica marketinga Maja Pospišl.
Od sladoledne revolucije do danas sve se promijenilo, ali jedno je ostalo isto – Snjeguljica.
Kristina Čirjak