Hrvatska građevinska operativa raspolaže s oko 100.000 radnika, što, smatra HGK, nije dostatno za obnovu nakon potresa
Popuštanje mjera počelo je u ponoć – prvi val zadovoljstva zamijenilo je pitanje – tko će raditi? Nema dovoljno ni kuhara, ni konobara među 138.869 trenutno nezaposlenih u Hrvatskoj prema službenoj evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i više od 20 tisuća slobodnih radnih mjesta. Hoćemo li kukati da nema posla, a uvoziti radnike?, pišu Vijesti.hr.
Ciglu po ciglu i tako već 25 godina. Ovaj zidar iz Krapine na zagrebačkom gradilištu dovršava zidanje strojarnice. Zanat, kaže, ne bi, mijenjao.
„Plaća je na vrijeme i kako se kaže, to me drži sad“, tvrdi zidar Marijan Hramina.
Drži i Bjelovarčanina Igora koji se još davno prekvalificirao u tesara. Završni radovi na postavljanju keramike njegov su trenutačni zadatak.
„Zavoli se, s godinama se zavoli, da se ne zavoli ne bi se to ni radilo, a i financija je puno drugačija nego kada se radi neki posao primjer pilane. Puno je manja plaća nego na građevini“, smatra tesar Igor Ugarković.
Hrvatska građevinska operativa raspolaže s oko 100.000 radnika, što, smatra HGK, nije dostatno za obnovu nakon potresa. Prema njihovim procjenama trebat će još 20.000 na godinu i to u idućih 5 godina.
„Smatramo da je to posljedica prije svega višegodišnjih loših obrazovnih politika koje nisu pratile potrebe tržišta rada“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Od zidara do kuhara. U Hrvatskoj nedostaje radnika u više od 40 zanimanja, a slijedi i sezona.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prva 4 mjeseca ove godine iz evidencije nezaposlenih, na sezonskim poslovima zaposleno je gotovo 3 500 osoba, a u istom razdoblju je traženo gotovo 11.000 sezonskih radnika.
„Ono što je najveći problem trenutno je da oni koji jesu na mjerama ostali i koji su zadržali radna mjesta nemaju apsolutno beneficije u bankama. Svedeni su u građane trećeg reda i traže drugu djelatnost za raditi“, kazala je predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak.
Brojni kuhari otišli su izvan granica, a neki su se poput chefa Mandarića i vratili.
„Ljudi koji nešto vrijede i koji su nešto napravili su otišli vani negdje gdje im se rad cijeni, neće nijedan pravi kuhar raditi u sezoni za 1000, 1500 eura“, rekao je chef Mario Mandarić.
A od pomoći bi nam mogli biti stranci. No, kako više nemamo kvote za uvoz stranih radnika, procedure su nešto teže. Iz HGK očekuju rast turizma od 10 do 15 posto u odnosu na lani, ali više se uzdaju u domaće radnike.
„Ipak neće biti tolika potreba za radnom snagom kao jedne rekordne 2019., ali svakako je da će nedostajati radnika, ali moramo razmišljati dugoročno“, tvrdi potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Dugoročno, kako bismo zadržali što više domaćih radnika, a za početak test je turistička sezona.