‘Kredit se neće moći dobiti s jednim posjetom banci, već će klijent trebati ići po bankama i skupljati papire’, pojasnio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović
U petak na snagu stupa famozna Uredba Europske unije o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Sigurno ste već primijetili, svaka aplikacija koju imate instaliranu na svom mobitelu vas je zadnjih tjedana tražila da proučite i kliknete na izmijenjene odredbe o privatnosti ako ju želite nastaviti koristiti, što naravno niste učinili jer vam se na da s tim zamarati pa ste kao i svaki put samo kliknuli – “prihvaćam”.
Uredba je već i prije svoje primjene izazvala kontroverzne reakcije, jedni tvrde da je nužna zaštita privatnosti građana, drugi da je besmislena jer svakodnevno svoje podatke htjeli – ne htjeli svuda i sa svakim moramo dijeliti. Ako ste recimo poduzetnik, Vaš OIB, dakle najtajniji i najprivatniji podatak, svima je javno dostupan na stranicama Fine.
Kako god, Odredba predviđa prilično velike novčane kazne za sve koji je se neće pridržavati, ali nikom nije baš jasno kako će se primjenjivati i na što će se odnositi. I zato je Hrvatska udruga banaka danas objavila kako će njihov Registar kreditnih obveznika u petak prestati izdavati ona izvješća o kreditnoj sposobnosti građana i obrtnika koja su potrebna da bi vam banka odobrila kredit.
Što će to sad značiti, hoće li banke onda uopće odobravati kredite i ako hoće kako će ih odobravati, po kojem kriteriju u Direktu smo razgovarali s direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Gospodine Adroviću, hoće li građani i obrtnici od petka uopće moći dobiti kredit?
Proces odobravanja kredita od petka će biti sporiji i složeniji. Onaj tko želi dići kredit otići će u banku i tražiti kredit, no banka neće moći kupiti kreditno izvješće kao do sada nego će reći klijentu da donese potvrdu o svim dugovanjima koje ima u drugim bankama. Tako da se kredit neće moći dobiti s jednim posjetom banci, već će klijent trebati ići po bankama i skupljati papire.
Ako diže kredit u svojoj banci, a imao je neurednu otplatu nekog drugog kredita, hoće li to moći zatajiti?
Neće proći tu proceduru. Svaka banka ima svoju kreditnu politiku i proceduru. Većina banaka će tražiti od klijenata potvrde gdje je i što je imao od dugovanja.
Hoće li onda to biti skuplje?
Ne bi trebalo biti. Moglo bi biti sporije i manje udobno. Kada bi takva situacija potrajala dulje vremena, tada bi i tržišna utakmica među bankama se spustila na nižu razinu.
Zašto zapravo HROK od petka prestaje izdavati ta izvješća koja pojednostavljuju proceduru?
GDPR je vrlo strog i kompliciran propis, koji je donijet prije dvije godine i primjenjivat će se u svim zemljama EU-a od 25. 5. U svakoj zemlji će imati drugačije reperkusije. U Hrvatskoj ne postoji jedan dio regulacije da banke razmjenjuju podatke bez rizika. Stoga mi idemo prema regulatorima i gledamo kako ćemo popuniti te pravne praznine.
Dvije godine se to zna, kako to da tek sad idete prema regulatorima?
I druge su zemlje, poput Austrije, prije samo desetak dana donijele svoja pravila o primjeni GDPR-a.
Kamate su povijesno na najnižim razinima, je li to dovelo do rasta kredita građanima?
Pojačava se rast kredita. Ako pratimo statistiku od 2006. vidjet ćemo da su do 2015. bile negativne stope rasta novoodobrenih kredita, dok od 2016. počinje rast i kredita poduzećima i građanima. Zbog ove situacije rast bi se mogao usporiti, ali ako to bude dulje trajalo.
Zoran Šprajc