PADA BROJ POSVAJANJA: U Hrvatskoj 167-ero djece traži mamu i tatu

Idi na originalni članak

Razgovarali smo s mladim parom koji već godinu dana pokušava posvojiti dijete

Oglas

Dugotrajan put do posvojenja i komplicirana procedura najveće su prepreke s kojima se susreću svi oni koji žele posvojiti dijete

U ovom trenutku u Hrvatskoj 167-ero djece traži mamu i tatu. U prvih pet mjeseci ove godine posvojeno je četrdesetero djece, no broj potencijalnih posvojitelja gotovo je dvadeset puta veći. Udruge već godinama upozoravaju na pad broja posvojenja – ima li rješenja?

Prije godinu i pol dana mlada žena s kojom smo razgovarali, a kojoj zbog zaštite privatnosti ne otkrivamo identitet, sa suprugom je krenula u postupak posvajanja djeteta.

”Samo godinu dana je trajalo prikupljanje papira. Tri mjeseca smo išli u Adoptinu školu za posvajatelja koja nam je super došla i još smo nakon toga čekali papir na kojem piše da smo potencijalni posvajatelji. I sad čekamo par mjeseci, tko zna kad će biti i da li će uopće biti”, kazala nam je.

Dugotrajan put do posvojenja i komplicirana procedura najveće su prepreke s kojima se susreću svi oni koji žele posvojiti dijete. Udruge godinama upozoravaju da bi sustav trebao biti učinkovitiji te da bi se svakom djetetu koje ima uvjete za posvojenje trebalo aktivno tražiti posvojitelje. No, država kažu ne čini mnogo.

“Ono što treba napraviti je da sigurno se trebaju prije pokretati postupci oduzimanja roditeljskih prava za djecu za koju je vidljivo da se ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji. Druga stvar koju trebaju početi primjenjivati te protokole koji postoje kao dokumenti ministarstva i uvrstiti ih da za svako dijete koje nakon tri mjeseca nisu pronašli roditelja objaviti njihove profile i omogućiti potencijalnim posvojiteljima da vide koja su to djeca”, kazala nam je Diana Topčić Rosenberg, članica Upravnog odbora Adopte.

U Hrvatskoj je trenutačno 167-ero djece koja imaju ispunjene pretpostavke za posvojenje. U Ministarstvu objašnjavaju da su mnoga djeca s liste teško posvojiva.

Najčešće se radi o djeca koja su pripadnici nacionalnih manjina, djeca koja imaju zdravstvene poteškoće, djeca koja su starije životne dobi. Iz Ministarstva najavljuju nove kriterije kod odabira potencijalnih posvojitelja.

“Radit će se jedna drugačija procjena, bolja procjena na način da bismo u kasnijim postupcima mogli bolje procjeniti da li te karakteristike koje posvojitelji imaju u stvari zadovoljavaju potrebe djeteta”, kazala nam je Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Je li moguće premostiti prepreke u posvajanju idući tjedan raspravljat će se i na saborskom odboru za zdravstvo i socijalnu skrb.

“Možda prvenstveno treba razmišljati o djeci i ukoliko se radi o djetetu koje je zlostavljano ili koje je teško zanemareno ne treba do besvijesti davati pravo roditeljima koji na bilo koji način onemogućavaju posvajanje, ali isto tako upozoravam da je najgore ukoliko djecu izdvajamo iz obitelji zbog siromaštva. Te roditelje treba ojačati, omogućiti im da dobiju posao i subvencionirati podstanarstvo”, ističe Ines Strenja Linić (MOST), predsjednica saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

Jer svako dijete zaslužuje obitelj i dom u kojem će se osjećati sigurno.
Matea Damjanović

Exit mobile version