Hrvatska je košarica za četveročlanu obitelj teška 6695 kune. Što je samo par stotina kuna manje od prosječne plaće koja je u lipnju iznosila nešto malo više od 7000 kuna
NIkad bolja žetva, nikad više pšenice, nikad veće cijene otkupa.
Inače rodi oko pet tona po hektaru, ove je godine čak 8 tona bio prinos na hrvatskim njivama. Najveći dio otišao je u izvoz, donosi RTL-ova Potraga.
Više u VIDEOPRILOGU:
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice rekla je: “2020. je premium pšenica imala cijenu kakvu sada ima stočna pšenica u otkupu. Nakon otkupa niti dva mjeseca od žetve, pšenica na burzama postiže cijenu višu od 2 kn za kg . Sve je to iznenadilo i mlinari najavljuju poskupljenje cijene brašna, a to će uvjetovati nove cijene pekarskih proizvoda”. Za razliku od hrvatskih, europske su žitnice ovog ljeta podbacile.
“Sad su mlinari u velikoj dvojbi, samljeti pšenicu i prodati je kao brašno? Time će zaradit daleko manje da je kao zrno prodaju na vanjskom tržištu”, rekla je Nada.
Ovoliko će skočiti cijena kruha.
“Rasle su cijene energenata, prijevoza, značajno su rasle cijene prijevoza, pandemija je učinila svoje s nesigurnošću tako da se nalazimo u vremenu kada cijene hrane u EU raste, u Hrvatskoj nešto manje”, rekla je Blažić.
“Mislimo da zbog klimatskih promjena možemo očekivati neizvjesne žetve, neizvjesne sezone, a vidimo da i u godini kada bilježimo velike prinose dobru žetvu isto imamo probleme, nismo dio tržišta i premali smo da bi utjecali svojim žetvama na kretanja cijena”, dodala je Barišić. Ako se stočna hrana sada prodaje po prošlogodišnjoj cijeni najkvalitetnije….
“Pritisak na rast mesa i mlijeka je veliki…”, rekla je Zvjezdana.
Po šest je kuna za kilogram Sanja Kušen prodala paprike na svom OPG-u u Ravnim kotarima. Na tržnici bi stajale 15. Sanja Kušen, poljoprivrednica iz Kožlovca rekla je: “Skoro duplo je tu jeftinije”.
Rastu cijene
Od početka godine broji kako rastu cijene…
“Rastu cijene repromaterijala, gnojiva, gorivo također, to nam je najveća stavka…”, dodala je Kušen. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom kvartalu ove godine su, u usporedbi s istim razdobljem lani, porasle za 16,6 posto.
Prognoza za voće i povrće također nije dobra.
“Voće i povrće znatno rasle, naročito voća mi smo ove godine u fazi vegetacije ekstremne prilike, nastradalo je španjolsko tržište koje je veliki proizvođač voća i povrća, tu imamo 20 posto rast cijena”, rekla je Blažić.
Mlijeko, jaja, šećer, ulje, brašno – ovih je pet namirnica potrebno za palačinke.
Mario Kos Harjač, kuhar rekao je: “Nažalost, sve to ide gore, ali to se tako provuklo u tišini nekakvoj…”.
Zagrebački ugostitelji koji peku isključivo ovu slasticu pokrenuli su biznis prije manje od godinu dana.
“Kad sam počinjao u trećem mjesecu litra ulja je bila 8 kuna, danas je nemate ispod 12, mlijeko je poskupilo, jaje je danas 1,40. Sve skupa mislim da je otišlo 30 do 40 posto gore”, dodao je.
Što kaže statistika?
Statistika ipak pokazuje manje brojke.
Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta rekla je: “Zasada iz službenih podataka, bilo kakvo informiranje koje bi išlo u smjeru da je došlo do drastičnog povećanja cijena, potrošačkih cijena je nespojivo…”. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta kaže da ponešto ovisi i o histeriji o poskupljenjima.
“Mi znamo iz empirijskih analiza da su inflacijska očekivanja su temeljna stvar koja utječu na cijene u budućnosti, jer ste vi već rekli da je došlo do poskupljenja, a možda ni nije”, dodala je Maruška. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je porasla za 2,8 posto, na godišnjoj razini. To je najveći rast od 2013. godine.
Inflacija – što kažu stručnjaci?
Zdravko Marić, ministar financija, 18.8.2021. rekao je: “Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek se i lako može probuditi…”.
Na to je najviše utjecala cijene prijevoza koje su u srpnju rasle preko 9 posto. Razlog: rast cijena nafte na inozemnim tržištima.
Drago Munjiza, direktor trgovačkog lanca rekao je: “U Njemačkoj je inflacija preko 4 posto, u Americi preko 5 posto, ipak mi malo kaskamo za tim tržištima. Covid i ratovi su donijeli jedan problem s distributivnim lancima, po puno osnova su popucali, i poskupljuje se distribucija”. Prema prognozama analitičara, inflacija bi i ove godine trebala ostati u granicama normale, ispod 2 posto. Rast cijena oko 2 posto smatra se umjerenim rastom cijena, a on je uslijedio nakon dugogodišnjeg razdoblja potisnute inflacije, kažu analitičari RBA banke.
“Sad nam ne treba, jer nitko nema rješenje ako stvarno uletimo u inflacijski ciklus, sve će se slomiti…”, dodala je Maruška.
Drago Munjiza koji vodi jedan trgovački lanac drugačije prognozira.
Drago Munjiza, direktor trgovačkog lanca izjavio je: “Ja vjerujem da ćemo slijediti njemačko tržite da će inflacija biti do 4 posto, ako rastu cijene goriva, struje, sve je ugrađeno u proizvođačke cijene…”. Na mala su vrata poskupljenja ušla početkom covid krize. Tada se, podsjeća Munjiza, toaletni papir koji stoji 27 kuna mogao prodati za 40.
“i nitko se nije žalio, svi su bili sretni, stavite se u cipele nekog tko želi zaraditi, on razmišlja: oni su spremni platiti 40 kuna. Ljudi su spremni bili samo da su upali u dućan, dio tih navika je opstao”, rekao je Munjiza.
Trećina plaća odlazi na hranu
Trećina naših prosječnih plaća dolazi na hranu. Ključna će riječ za potrošače biti akcija. “Onu osnovnu košaricu se može kupiti gotovo uvijek po istim cijena, ali cijene ulja, brendova rastu…”, dodao je.
Hrvatska je košarica za četveročlanu obitelj teška 6695 kune. Što je samo par stotina kuna manje od prosječne plaće koja je u lipnju iznosila nešto malo više od 7000 kuna.
Vlado Tomaić, vlasnik sirane rekao je: “Veliki broj ljudi ne može priuštiti kvalitetno domaće, dobili smo mogućnost da jedemo europsko jeftino…”. Vlasnik sirane u Lici upozorava na uvozni lobi.
“Sir iz Njemačke u lokal, dostava u lokal po 27 kn kila, a mene mlijeko košta 30 kuna, meni je skuplje mlijeko nego finalni proizvod koji je došao iz Njemačke u restoran u Hrvatsku”, dodao je Tomaić. Od koluta sira koji proizvede ostane mu malo.
“Od ovoga koluta, 70 posto ide državi, samo jedna četvrtina je odmah 25 posto, PDV, porezi, komunalne naknade, na šumsku rentu, komoru, na sve ono što financirano, jedini plaćamo sanitarne knjižice, higijenski minimum. To sve košta…”, dodao je.
Snižavanje PDV-a još nije na stolu
Snižavanje PDV-a na hranu još nije na stolu, kaže ministar Marić.
“Iako znate i samo: snižavanje stope PDV-a ne znači nužno i snižavanje cijena proizvoda i usluga, što je potvrdilo i više slučajeva nije niti dogodilo”, rekao je Marić 18.8.
“Skupe proizvodnje, PDV-a, ne možemo konkurirati uvoznim lobijima, oni forsiraju, mi smo pitali ministricu evo, dajte nam model kako proizvesti sir za dva eura…”, izjavio je Tomaić. Nije im odgovorila. No, ako ste veliki i imate nekog svog u Vladi – država će vam pomoći. Izravno iz proračuna.
Marija Vučković,ministrica poljoprivrede, 1.4.2021. rekla je:
“Pokriva se time dio troškova zbrinjavanja nusproizvoda koji nastaju tijekom procesa proizvodnje u objektima za klanje životinja. Ti subjekti moraju zbrinuti nusproizvod i za to platiti koncesionaru. Kojem su narasli troškovi proizvodnje, odgovara nam Ministarstvo poljoprivrede, a pala potražnja za prerađenim proteinom, pa je koncesionar povećao cijenu svojih usluga koje naplaćuje klaonicama”.
“Provedbom programa korisnicima će se ublažiti gubici nastali u proizvodnji zbog višestrukog pada tržišne vrijednosti nusproizvoda životinjskog podrijetla. Trogodišnji program vrijedan je 15 milijuna kuna”, dodala je Vučković.
Taj je koncesionar Agroproteinka, tvrtka u suvlasništvu obitelji ministra Grlića Radmana. Koji je i tom prilikom digao ruku da se neizravno pomogne tvrtka u kojoj ima, doduše zamrznute, udjele. Dok su svim proizvođačima poskupjeli ulazni troškovi, pogotovo gorivo, Vlada je pomogla sanirati troškove i podići profit jednog koncesionara – nužnog u lancu proizvodnje mesa.
I dok se ovih dana najavljuje poskupljenje mesa, dodajemo: što može Jupiter, ne može vol, donose Potraga odnosno RTL Vijesti.