Predsjednik Republike, Zoran Milanović, pred kamerama se cijepio na Pantovčaku. Pozvao je građane da se cijepe, te je komentirao aktualna zbivanja.
Nakon što su to pred kamerama prekjučer učinili članovi Nacionalnog stožera, u četvrtak se cjepivom protiv koronavirusa cijepe još neki od državnih dužnosnika, prvi među njima predsjednik Zoran Milanović. S njime se cijepio i admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.
Predsjednikovo cijepljenje odvija se na Pantovčaku, dok se istovremeno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje se održava sjednica Vlade, cijepe neki od ministara koji nisu već cijepljeni i nisu preboljeli koronu, poput premijera Andreja Plenkovića i ministra Vilija Beroša.
Predsjednik je nakon cijepljenja pozvao sve koji žele i one koji se dvoume da prime ovo ili bilo koje od verificiranih cjepiva. “Ljudi, cijepite se, to je bolje nego razboliti se”, kazao je.
Na pitanje novinara zašto sada poziva građane da se cijepe, a ranije je o Covidu govorio kao o “karijesu”, rekao je: “Moram paziti kako da vam odgovorim, a da se ne rugam. Pitate me nakon pet mjeseci, to je jedina izjava moja s kojom se u ovih 10 mjeseci može polemizirati, kad sam upozorio ljude da zbog svog duševnog mira, nisam propovjednik, prorok, nego sam političar i predsjednik države u ovom mandatu i rekao sam ljudima da budu oprezni i to je sve.”
“To nema veze s cijepljenjem. To da je nešto opasno i koliko je opasno je jedna tvrdnja, a treba li se cijepiti druga stvar”, dodao je Milanović.
Na pitanje je li se prije cijepljenja konzultirao s liječnikom, rekao je da jest jer da to treba svatko napraviti. Svatko treba znati svoje komorbiditete i alergije”, rekao je predsjednik koji je dodao da njegove alergije nisu ništa u odnosu na “ono s čime ljudi imaju problema”.
Zabrinjava li predsjednika što već sada Hrvatska broji više od 4200 preminulih, a znanstvenik Ivan Đikić piše da imamo još smrti koje nisu pripisane Covidu?
“To je užasno komplicirano, ali ujedno i jednostavno u jednom smislu – kad se podvuče crta, vidi se mortalitet, zna se koliko ljudi premine svake godine u prosjeku. Znalo se da u siječnju i veljači opći mortalitet raste. A siječanj 2017. prema statistici ukazuju da je bio 40 posto smrtniji od prosječnog siječnja u 10 godina. To nitko tada nije opazio, nego tek u ožujku kada je jedan dnevni list vidio statistiku i HZJZ je konstatirao da je to tada bila gripa. Ne znam zašto ste me to pitali, to su brojke… Znat ćemo kolika je ukupna smrtnost bila u cijeloj godini. Ali ja nisam epidemiolog ni ljiečnik, ali to nije teško povezati”, kazao je.
“Ali život ide dalje, pred nama je godina u kojoj ćemo morati po tko zna koji put kretati iz početka”, nastavio je predsjednik.
Po pitanju poslijeratne obnove koja je došla u pitanje nakon potresa i mogućnosti da netko odgovara s obzirom na zastare, Milanović je rekao da ga opet pitaju pitanja “na rubu ekspertnog”.
“Ja sam to stjecajem okolnosti prvi uočio, jer mi je bilo pred očima. Dvije kuće na ulazu u Glinu su bile u programu obnove i baš na njih sam naletio, poboljšavane su. ATrebale su biti kao nove, ako je projekt ispravan onda je odgovornost na nadzornom inžežnjeru, nadzorni inženjer je to potpisao, preuzima stručnu i kaznenu odgovornost. Nije to hajka, ljudi koji su to radili moraju odgovarati na neka pitanja. Kuća koja je 1998. obnovljena, certificirana praktički kao nova, mora trajati puno duže i biti otporna.”
Ratno profiterstvo
Kazao je da se o tome nije možda govorilo jer se kuće nisu rušile. “To je posao na kojemu su radile i zaradile stotine i stotine hrvatskih firmi. Stotine i stotine nadzornih inženjera. Svaka građevina je morala biti građena po projektu, bilo od temelja, bilo “krpana”, kao ove, ali među tim kućama nije smjelo biti razlika, trebale su biti zaštićene od potresa i ne urušiti se. Ako su ljudi čiji je potpis u dokumentaciji živi i zdravi… u protivnom ne znam tko je odgovoran? Država? Ona je napravila izvanserijski napor tih godina is ve iznova obnovila. Nigdje ne piše da je to bila državna obaveza. Država je to napravila, očito s nekim greškama.
Na pitanje novinara o tome da zastara ne obuhvaća ratno profiterstvo, ali je stavni sud jednu takvu presudu srušio. Vrijedi li kod nas nezastarjevanje ratnog profiterstva?
“To nije zamišljeno kao norma koja će biti rastezljivo primjenjiva, kad nekome se učini da bi se nekoga mogla udariti po prstima. Prvi je s tom idejom izašao Ivo Josipović još kao saborski zastupnik. To je posao za DORH.”
Predsjednik je kazao i da sve kuće treba provjeriti, ali da je to privatna imovina i da vlasnici trebaju pozvati statičare. Dodao je i da je Hrvatskoj potrebna služba za statičare. Rekao je i da će ti volonteri dobiti odlikovanje.
Stožer je trebalo osnovati prvi dan
Na pitanje kakvo je stanje na terenu po njegovom mišljenju i je li osnivanje stožera doprinijelo, kazao je da ga je trebalo osnovati još prvi dan. “Stanje na terenu nije kaotično, ono je teško i iz informacija od vojske koje imam, ne mogu se složiti da je kaotično, ali ima problema”, rekao je. Usporedio je i situaciju s poplavom, koja je, rekao je, bila lakša, jer je bilo manje područje i potresi se stalno ponavljaju.
“Jedno je potres u Zagrebu, a drugo je na području gdje ljudi žive na 2,5 km jedni od drugih.”
Vijesti.hr