Nakon što je hrvatska proživjela najgoru sezonu požara – vrijeme je za učenje na greškama. No, čini li Hrvatska sve da se ona ne ponovi?
Kako bi se znalo koje su to točke u Hrvatskoj koje bi trebale biti pod povećalom donosimo prvu interaktivnu kartu rizičnih područja.
Grimizno crveni predjeli – slična slika na svim otocima jer opasnost od požara je na većini vrlo visoka, baš kao i ranjivost.
Ovogodišnja protupožarna sezona bila je jedna od najgorih. U priobalju je bilo više od 5.000 požara otvorenog prostora. Najviše na području Šibensko-kninske županije, potom Zadarske pa Splitsko-dalmatinsko.
Na sjevernom je Jadranu bilo duplo manje požara nego u srednjoj Dalmaciji, a jug Hrvatske je najbolje prošao. No, ukupna opožarena površina popela se na gotovo 80 tisuća hektara. Trostruko više nego ranijih godina. Vatrogasci upozoravaju – površine treba bolje čistiti.
“Nema stoke, ispaše, nekade su se obrađivali vinogradi, smokve, masline, danas je to sve sraslo, ima svaki otok DVD, a to je za početni požar po velikom vjetru nisu u stanju ugasiti”, kazao je Željko Šoša, vatrogasni zapovjednik Zadarske županije.
I baš su zato stručnjaci iz Hrvatske udruge kriznog menadžmenta prvu napravili upravo za otoke. Uz pomoć snimki s četiri satelita, ali i NASA-ine baze požara detektiranih na našem području od 2001. godine izradili su karte ranjivosti i procjene rizika za područja četiri županije od Istarske do Dubrovačko-neretvanske.
“Index vegetacije, vlažnost, atmosferski podaci, kada je sve to izračunato dobile su se prve procjene koje su se kombinirale s naseljenosti prohodnosti cesta”, pojasnio je Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge kriznog menadžmenta.
Namijenjene su prvenstveno kao pomoć lokalnoj zajednici za procjene rizika.
“Riječ je o tome da je vrlo stručno postavljena metodologija i osobno mislim da je to jako dobra podloga upravo kod potrebe izrade tih procjena kako je i čime nešto ugroženo i kako postupati”, kazao je Željko Sutlar, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika.
A ako dođe do veliih požara na njihovim kartama predviđena su i mjesta za postavljanje evakuacijskih kampova i spremnika s vodom, ali i za preventivni nadzor terena i izradu protupožarnih procjepa.
Ivana Franić