Novi val svakako prijeti, Hrvatska bi ponovno bila jedna od najizloženijih, a pomoć ostalih članica Unije prijeko potrebna
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Situacija s migrantima sve je složenija, a odgovor Europe po svemu drukčiji u odnosu na izbjeglički val 2015. godine. Sada se čini nemogućim da kroz Hrvatsku ili bilokoju drugu europsku zemlju prođu stotine tisuća ljudi na putu prema Zapadnoj Europi.
Jer – danas ta ista Europa ima posve drukčiju politiku.
Predvodi je desni austrijski kancelar Sebastian Kurz, u suradnji s novom talijanskom antiimigrantskom vladom. A s njima se slaže njemački ministar unutarnjih poslova – zbog kojeh je Angela Merkel danas pristala uvesti strože kontrole i na njemačkim granicama.
Brod Aquarius ogledni je primjer nepostojanja zajedničke europske politike prema migrantima. Nakon što su ga Malta i Italija odbile primiti, 600-tinjak ilegalaca s njegove se palube ovog vikenda iskrcalo u Španjolsku, nakon iscrpljujućih tjedan dana na moru.
“U ovakvim trenucima važno je imati odgovarajuću humanitarnu akciju, što je Španjolska učinila, prihvaćajući ljude kojima to potrebno, kad ih drugi odbacuju”, izjavio je Elhadj As Sy iz Međunarodnog saveza Crvenog križa i polumjeseca.
A ti koji odbacuju su novi vladari Italije koji su mandat osvojili upravo na žestokoj antiimigrantskoj politici i izazvali prosvjede tisuća neistomišljenika.
Političke elite i u nekim drugim članicama Unije stavljaju fokus na antiimigracijske mjere. Počelo je još 2015. kada je u jeku izbjegličkog vala Mađarska Viktora Orbana prva podigla žicu na granici, što su slijedile vlasti u Austriji, Sloveniji, a sada im se pridružuje i Italija. Politiku otvorenih vrata od početka gura Njemačka s Angelom Merkel za kormilom, stranu joj još drži prvi saveznik Francuska, a i nova vlast u Španjolskoj. No, u Njemačkoj, zemlji koja je primila najviše migranata, sada baš zbog njih prijeti pucanje 70 godina stare koalicije CDU-CSU. Kancelarka i ministar unutarnjih poslova na suprotnim su stranama.
“Složili smo se danas da je u interesu Njemačke da upravlja i kontrolira migracije u dobrom partnerstvu s našim europskim susjedima”, izjavila je njemačka kancelarka Merkel.
Stručnjaci kažu kako nije slučajno da Merkeličinu politiku prema izbjeglicama danas otvoreno kritizira i Donald Trump, koji migrante drži u kavezima.
“Tako se stvara jedna ideološka koalicija protiv ideje liberalne Europe koja zagovara više politiku čvrstih nacionalnih granica i koja nije prijateljska prema migracijskom pitanju”, rekao nam je profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović.
Gdje je u svemu tome Hrvatska – 2015. ponosili smo se humanim pristupom hrvatske policije prema izbjeglicama, a čak i kada su svi naši susjedi digli žice na granicama, Hrvatska nije. I nakon sastanka s austrijskim kancelarom, kolegom iz redova europskih pučana, premijer je rekao da, za razliku od njega, Hrvatska žicu ne želi.
“Želimo da više od 6 tisuća hrvatskih policajaca koji su angažirani na čuvanju granice budu i dobro opremljeni, motivirani i da zaštite Hrvatsku od nezakonitih migracija”, rekao je predsjednik Vlade prije dva dana.
Za postupke prema migrantima Hrvatska je dosad imala potporu javnosti – prema posljednjim istraživanjima, više od polovine građana smatralo da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu, a čak dvije trećine ih se nije slagalo s idejom da Hrvatska žicom ili zidom onemogući ulazak izbjeglica. No, percepcija koja se mijenja u ostatku Europe mogla bi se promijeniti i u nas.
Ipak hrvatsko iskustvo iz 90-ih moglo bi činiti prevagu u pristupu.
“Mnogo ljudi je ovdje bilo ili prognanika ili emigranata, ljudi koji su otišli, izbjeglica iz Hrvatske zbog rata. Tako da na neki način to još uvijek živi u kolektivnoj svijesti i možda zbog toga se naše javno mnijenje ne protivi toliko migrantima”, zaključuje Jović.
Novi val svakako prijeti, Hrvatska bi ponovno bila jedna od najizloženijih, a pomoć ostalih članica Unije prijeko potrebna.
Petar Panjkota