U Ministarstvu zdravstva cijepilo se manje od 35 posto zaposlenih. Znači dvije od tri osobe koje rade s Vilijem Berošem mu ne vjeruju kad ih uvjerava da se trebaju cijepiti. I nije to jedini problem. Među najgorima smo u EU po cijepljenju starijih osoba, dakle onih najranjivijih skupina.
Sjećate li se 81-godišnje Branke, štićenice doma za starije iz Zagreba koja je prva primila cjepivo u Hrvatskoj? Od tada je prošlo gotovo sedam mjeseci, odnosno 193 dana.
“Sa svima sam se vidjela i sad svaku nedjelju idem kod sina na ručak. Osjećam neku vrstu sigurnosti”, kaže Branka Aničić.
Više u videoprilogu RTL-a:
Kako povećati interes za cijepljenje?
A sigurnost zato ne osjećaji svi u staroj populaciji. Na europskoj ljestvici cijepljenih od 70 – 79 godina, i to onih koji su primili najmanje jednu dozu, Hrvatska je na 23. mjestu s 69,7 posto. Potom slijede Slovačka i Litva, a znatno manji odaziv bio je u Latviji i Rumunjskoj, a na samom začelju je Bugarska.
Oni koji ne žele, jednostavno ne žele. Doprijeti do nekih ljudi prije svega treba razumijevanjem stavova, strahova i dvojbi, smatra psihologinja Tanja Jurin.
“Trenutno sada dogodila se situacija da imamo manji broj oboljelih i ljude to na neki način između ostalog relaksira i manje ih je strah bolesti. To pažljivo treba adresirati o čemu se zaista radi ovdje. Ako je nekoga strah da su nuspojave problematične onda o njima treba puno puno više pričati”, kaže psihologinja Tanja Jurin.
U Zagreb je stigla i predsjednica Europske komisije koja je imala svoj apel. “Ovo je pitanje odgovornosti. Pozivam sve da iskoriste priliku i cijepe se”, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Mogu ja samo nešto reći. Uz to što je predsjednica Komisije, Ursula Von Der Leyen je i liječnica. Za hrvatsku javnost dosta bitan detalj”, dodao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
U Ministarstvu zdravstva samo 35 posto cijepljenih
Bitan detalj za kolege Vilija Beroša jer očito je nedovoljno povjerenja u cjepivo u zdravstvenom sustavu. Iako je Beroš rekao da brojke zaposlenih u bolnicama i ambulantama rastu, na pitanje RTL-a otkrio je kakvo je stanje u njegovom Ministarstvu.
“Mogu vam samo reći da smo ispod 35 posto što je za mene poražavajuće”, rekao je Beroš.
Svi oni morat će na obvezna predavanja i edukacija na tu temu. U ovom trenutku ne razmišlja se o obveznom cijepljenju, no priprema zakona je spremna.
“Zakon koji definira obvezno cijepljenje jer vrlo jednostavan i treba dodati samo jedan članak koji se odnosi na novu bolest u uz postojećih 11, to je najmanji problem”, kazao je Beroš.
Može li pritisak uroditi plodom?
Iz Sindikata kažu različiti su razlozi zašto se kolege ne cijepe, a i nitko ih ne smije prisiljavati. “Nisam sigurna da može utjecati jer obveza cijepljenja ne postoji, a i donesena je rezolucija 2361 Vijeća Europa 27. siječnja ove godine koja kaže da cijepljenje građana nije obvezno i nitko ne smije vršiti pritisak ni socijalni ni politički da se netko cijepi”, rekla je predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković.
Pritisak zasad samo riječima, poput ovih od prošlog tjedna. “I zato što se nismo cijepili ponovno ćemo puniti preko svih kapaciteta bolnice. Ponovno ćemo puniti groblja”, poručila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.
“U krajnjem slučaju kada ljude plašimo i ljudima prijetimo tada će ljudi ugasiti televizor i maknuti se od te poruke. To sigurno nije način tako ćemo još više odgurnuti one koji još važu ili kalkuliraju”, kaže psihologinja Tanja Jurin.
Drugim riječima, nagovoriti nenagovorljive bit će teško, a definitivno je potreban drugačiji pristup od onog dosad.