Sindikat hrvatskih učitelja otkriva da je od oko 150.000 djece u RH koja su mogla – u školu došlo samo oko 3000
Prvi dan atipične škole za život većina učenika ostala je kod kuće. Sindikat hrvatskih učitelja otkriva da je prema njihovim podacima od oko 150.000 djece koja su mogla – došlo samo oko 3000.
Pogledajte više u Videoprilogu:
Odgovorni prema izjavama sporo uče – preko djece nastavljaju prepirke. Tako je Grad Zagreb suprotno odluci ministarstva naložio ravanteljima da u školama organiziraju zbrinjavanje djece, a da se nastava i dalje održava na daljinu.
Nakon osam tjedana ovi učenici vratili su se u školu.
“Ja sam uzbuđen što ću vidjeti prijatelje. Doma sam radio sve što je učiteljica poslala, igrao se s bratom i gledao školu na Trećem”, kaže Jakov, učenik 2. razreda OŠ Augusta Harambašića u Zagrebu.
“Danas ću u školi raditi hrvatski, matematiku i prirodu, i osjećam se sretno”, dodaje Matej, učenik 2. razreda OŠ Augusta Harambašića u Zagrebu.
Njihova škola oštećena je u potresu pa je četvero učenika koji su danas stigli privremeno smješteno u zagrebačkoj XV. gImnaziji. Roditelji su zadovoljni.
“Ja sam zadovoljna i više nego što sam očekivala, prvo je bilo da neće biti boravka, onda se komplicira situacija s dolaskom po dijete. Zadovoljni smo što se sve vraća u normalni ritam i on je isto zadovoljan”, ističe Ana Livun.
“Super je ispalo na kraju”
“Na kraju je sve dobro ispalo, na početku je sve bilo puno komplikacija, što ćemo i kako će to ići, ali super je ispalo na kraju”, dodaje Matea Mateković.
U svoju školu ne mogu ni učenici s Bukovca. Njih šestero jutros su u pratnji učitelja stigli minibusom.
“Nećemo ih samo paziti, održavat ćemo nastavu i pratiti, naravno koliko ćemo u ovim uvjetima moći. Klupe su razmaknute, njima je na socijalnoj distanci malo teže, ali mislim da će biti u redu”, ističe učitelj u OŠ Bukovac u Zagrebu Boris Barić.
Zagrebački MIOC udomio je učenike čak 5 osnovnih škola u koje se zbog potresa više ne može. Ukupno je stiglo 46 učenika.
“Učenici nam ulaze na tri ulaza, velika smo škola i imamo puno ulaza. Grupe se nisu susretale ni miješale, a unutar svakog hodnika su raspoređene učionice za njihove grupe. Popisi učenika se nalaze u učionicama i toalet jer svaka grupa koristi se svojim”, kaže ravnateljica XV. gimnazije u Zagrebu Ljiljana Crnković.
Iako je prvotno bilo najavljeno više, jutros je u ovu zagrebačku školu stiglo samo devetero učenika, podijeljeni su u dvije skupine.
“Svi su bili upućeni gdje su stali sa gradivom, svi slušaju isto gradivo, to je ono koje prate i na Trećem. Imali smo čak i vježbu evakuacije s obzirom na potres i to je isto dobro prošlo”, kazao je ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu Krešimir Supanc.
Odziv učenika nije velik ni u Splitu.U osnovnu školu Dobri stiglo ih je samo dvoje.
“Od dezinfekcije, mjerenje temeprature, evidencije temperature, sve smo pripremili na vrijeme, osigurali i toplu vodu u sanitarnim čvorovima i nemamo nikakvih problema što se tiče organizacije”, kaže ravnateljica OŠ Dobri u Splitu Mirjana Dodig.
Slična situacija u Puli, Elena je učionicu dijelila s još dvoje učenika.
“Imali smo hrvatski, matematiku i sat razrednika. Tu smo učili neka pravila kojih se moramo pridržavati, na hrvatskom o pjesmi za majčin dan i matematika množenje broja 8”, kaže Elena, učenica 2. razreda OŠ Šijana u Puli.
A u ovu pulsku osnovnu školu stiglo ih je nešto više – ukupno devetero.
Političko nadmudrivanje
“Ili svi ili nitko. Ovako, na izbor roditelja, i njima je teško jer ne žele previše gnjaviti, a naravno da je djeci bolje u školi radi socijalizacije i svega”, ističe ravnateljica OŠ Veruda u Puli Anita Mokorić Brščić.
Prema podacima Sindikata hrvatskih učitelja u 551 osnovnu školu, bez podataka iz Istarske županije, stiglo je manje od dva posto učenika – u Zagrebu najviše, oko tisuću djece a u Koprivničko-križevačkoj županiji samo – četvero.
U Zagrebu učenika nije bilo u čak 18 škola, a suprotno odluci Ministarstva, Grad je dao uputu ravnateljima da u školi provode samo zbrinjavanje djece.
“Mene je neugodno iznenadila spoznaja da je netko imao tajni sastanak na kojem je s ravnateljima dogovorao opstrukciju odluke Vlade RH. Vlada je donijela odluku u kojoj jasno piše da kreće nastavni proces u školama, a jurisdikcija osnivača nije u kreiranju odgojno-obrazovnog proces, nego briga o tome da ima dovoljno dezificijensa, sapuna i svega ostalog da se nastava provodi na siguran način”, rekao je glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček.
Zbog nejasnih uputa i političkog nadmudrivanja i ovaj put najviše ispaštaju – djeca.