Liste čekanja su još uvijek standardno preduge
Epidemija koronavirusa službeno još traje, premda dnevno ima manje oboljelih nego stadalih od udara groma, ali najjači udar za cijelu naciju tek dolazi. Sve više ekonomista predviđa pad BDP-a od 15 posto, a ne 9 posto kako prognozira Vlada, a posljedice Covida snažno će se osjetiti i već se osjećaju u zdravstvu.
Pogledajte više u Videoprilogu:
U KBC-u Dubrava nešto iza 21 sat kada inače gore svijetla na svim odijelima, svim katovima koji su puni pacijenata i bolesnika tu i tamo svijetli koji prozor jer je bolnica na početku epidemije potpuno ispražnjena od pacijenata kako bi prihvatila oboljele od covida. Ali kako nema ni njih, bolnica je uglavnom bila potpuno prazna, broj oboljelih od Covida-19 koji su boravili u njoj ni u špici epidemije nije bio veći od 30, sad ih je ravno nula.
Ovih dana bolnica se ipak polako vraća u život i prima pacijente ali još uvijek tek s pola kapaciteta. Od 600 kreveta trenutno je popunjeno tek 300. Prema Dubravi gravitira oko 300.000 građana, od Zagreba do Križevaca.
To naravno ne može biti dobro jer nacija sigurno nije postala zdravija nakon epidemije Covida, ali prilično je neobično i da su liste čekanja po hrvatskim bolnicama tek neznatno duže, a ponegdje nisu uopće duže.
Osim toga ta čudna situacija u kojoj je zdravstvo radilo manje nego prije, recimo bolničke ambulante na Rebru su zatvorene 20.3 i otvorene tek 1.5. Dakle ta je čudna situacija u kojoj se zdravlje nacije čuvalo tako da joj se uskrati pristup zdravstvu, dovela do još čudnijeg financijskog rezultata.
Na jednom kraju Zagreba gužve, na drugom ne
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nekidan je morao podići kredit od dvije milijarde kuna da zakrpa rupu koju je napravila ta čudesna epidemija.
KBC Zagreb, devet sati ujutro. Točno mjesec dana od otvaranja bolnica zbog obveznog pretpregleda stvaraju se kolone.
Na drugom kraju grada, ispred Svetog Duha, više je punktova za trijažu. Gužve nema.
“U ranim jutarnjim satima smo zapravo uveli duple službe tako da to ide brže i evo redova nema”, rekla je voditeljica Kriznog stožera KB-a Sveti Duh, Višnja Nesek Adam.
Kolone čekanja su duže. Provjerili smo i jesu li liste čekanja za pregled duže. Pitali smo sve veće glavne bolničke centre, kažu nam da ne jer su mnogi svoje pretrage za vrijeme korone, otkazali. No liste čekanja su još uvijek standardno preduge.
“To je problem nedostatka aparata i ljudi koji rade na tim aparatima. Sve je određeno vremenom, pretrage traju, stroj radi određeno vrijeme koliko može dnevno raditi. To ne možemo ubrzati niti uzeti veći broj pacijenata”, kazao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.
HZZO se zadužio 2 milijarde kuna
A kriza je dovela do toga da se HZZO zaduži za 2 milijarde kuna zbog neočekivanih troškova.
“Mi smo u ovom periodu otvorili nekoliko frontova i za vrijeme kovida smo imali povećane izdatke. Mi i dalje imamo priljev, ali jednostavno nije isto kad netko ima plaću 10, 15 tisuća kuna pa na to doprinosi od 16 posto ili kad netko ima 4000 kuna”, rekao je ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić.
Mjesečno se zbog smanjenih doprinosa gubi oko 400 milijuna kuna uplata. Korona kriza koštala je nešto manje od 200 milijuna kuna. Troškovi samoizolacije 13 i pol milijuna, na liječenje je otišlo 40 milijuna, a na testiranja 120 milijuna kuna. To nas dovodi do brojke od gotovo 1 cijelo 4 milijarde kuna. Ostatak se čuva u slučaju najgoreg scenarija i ukoliko će se gospodarstvo oporaviti, novac će biti vraćen.
Ali primjerice ambulante u KBC-u Zagreb dva mjeseca nisu radile, operacije su odgođene, pa nas je zanimalo ako su troškovi umanjeni, zašto zaduživanje?
Novac je osiguran
“Nisu bili manji troškovi. Kažem vam da ide na plaćanje lijekova, plaćanje dugovanja koje i dalje postoji i naravno plaće. Sve to ulazi u masu koju mi isplaćujemo”, objasnio je Vukelić.
“Bolnice su naši ugovorni partneri, mi isplaćujemo ugovoreni limit koji iznosi 90 posto i avansno 10 posto, mi smo sada isplaćivali 100 posto u ovom periodu da se ne bi desilo da nečega nema. Znači oni dobivaju novac i oni ga raspoređuju. Ako nešto nisu fakturirali, oni to prenose na sljedeći mjesec, znači oni će to morati obaviti bez obzira na uštede”, rekao je.
Pa tako iako se zahvati i pretrage nisu obavljale, novac je osiguran.
Vijesti.hr