Osim većih plaća, proračun za iduću godinu donosi i niz drugih novina
Više u VIDEOPRILOGU:
Kako je pojasnio sam ministar financija, upravo se zbog odluke o povećanju plaća odustalo od smanjenja PDV-a koje bi stajalo dvije milijarde kuna, ali s druge strane očito je da nitko nigdje ne štedi, troškovi države i javnog sektora iz godine u godinu su sve veći i veći premda je broj građana koji taj proračun puni sve manji i manji.
Osim većih plaća, proračun za iduću godinu donosi i niz drugih novina. Među njima su niži porez na dohodak za mlade radnike, niži PDV u ugostiteljstvu, ali to ne znači da će kupci i potrošači od tog sniženja išta osjetiti, ali neće biti loše ni ako trgovci, kuhari ili konobari budu imali veće plaće. Svakako će porasti plaće i onima koji su na minimalcu koja će ubuduće biti 3250 kuna neto.
Povijesni uspjeh?
Među zaposlenima u tekstilnoj, kožnoj i dijelu drvne industrije najviše je onih na minimalcu. Oni bi od Nove godine, umjesto 3000 kuna neto, trebali dobiti još 250 kuna ili oko osam posto veću mjesečnu plaću. Za premijera je to povijesni potez.
“U eurima, to znači povećanje minimalne plaće u mandatu ove Vlade točno za 100 eura. To je bez presedana, u smislu mandata jedne Vlade, da je toliko povećana minimalna plaća”, kazao je jutros na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Poslodavci ne da nisu impresionirani, nego kažu da je riječ o klasičnom populizmu i dodvoravanju biračima, jer industrije koje mahom isplaćuju minimalnu plaću nisu u stanju podnijeti takva povećanja.
“Nemojmo zaboraviti da se minimalna plaća u zadnje tri godine digla i do 30 posto. Pa koja bi to industrija podnijela, a da nema ozbiljnog rasterećenja gospodarstva”, pita se Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
Za novinare koji godinama prate u kojem smjeru ide proračun, dizanje minimalne plaće je predizborna mjera koju je premijer morao napraviti.
“Ako su mu prošle godina rasle minimalne plaće po stopi od 9 posto, sada je čudo da nije rasla po stopi od 15 posto u izbornoj godini. Tako da je s te strane premijer i napravio kompromis sa svojim nadanjima da će moći udovoljiti biračkom tijelu, odnosno radnicima koje rade u industrijama gdje su jako male plaće”, smatra novinar Jutarnjeg lista Frenki Laušić.
Četvrti krug porezne refome
Četvrti krug porezne reforme predviđa i da se od Nove godine obračunava snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u ugostiteljstvu, što znači i 900 milijuna kuna manje prihoda u proračunu. No, to neće značiti i niže cijene u restoranima jer ugostiteljima stiže drugi problem.
“Otvara se europsko tržište Srbiji i Crnoj Gori, gdje ćemo izgubiti dodatnih 10 tisuća sezonskih radnika u Hrvatskoj. Dolazimo do ogromnog problema gdje mi moramo dizati plaće radnicima, ja vjerujem da će se ta kompletna olakšica od 900 milijuna kuna će se pretočiti u plaće radnika. Na taj način će se se postići to da ne gub imo radnu snagu koja odlazi na bolje plaćene pozicije na europskom tržištu”, kaže Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.
Porezno rasterećenje rada za mlede
Od siječnja će porezno rasterećenje rada mladih biti manje. Oni do 25. su oslobođeni poreza na dohodak, oni do 30. godine plaćaju 50%, zbog čega će lokalna uprava ostati bez 700 milijuna kuna.
“To je zbilja mjera za koju je i Zdravko Marić rekao da nije baš prikladna ni njegovu način razmišljanja kao makroekonomista u okviru fiskalnog sustava, ali da u Vladi smatraju da je prikladna za naše demografske okolnosti. To je zbilja neobična mjera, postoji samo u Poljskoj, ali ne na ovakav način, tako da smo na neki način avangarda”, dodao je novinar Laušić.
Inače, u proračunu rastu rashodi svih ministarstava, osim poljoprivrede i državne imovine, a najviše raste, za dvije milijarde, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, što zbog prilagođavanja mirovina inflaciji, što zbog novih umirovljenja.
Veći budžet Saboru, Vladi, Uredu predsjednice…
Zadovoljni mogu biti i u krovnim državnim tijelima. Saboru je budžet povećan osam posto na 149 milijuna kuna, Ured predsjednice dobit će tri posto više, 39 milijuna kuna, a sama Vlada će dobiti 599 milijuna kuna, čak 42 posto više nego ove godine.
Najveće povećanje u postocima, ide za Državno izborno povjerenstvo s proračunom od 192 milijuna kuna, 167 posto više nego ove godine, što se opravdava pripremanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
“Očekivani proračun, nema naznaka ozbiljnih reformi i pravog pokretanja gospodarstva”, smatra Deranja.
Ali, barem su svi ministri bili kao jedan i potvrdili da će ova koalicija očito uspjeti mandat izgurati do kraja.
Petar Panjkota