ČEKA NAS TEŠKA JESEN

VIDEO Što nas čeka najesen? ‘Gledat ćemo redove ispred Zavoda za zapošljavanje’

Idi na originalni članak
Foto: Ilustracija (Mateo Levak/Riportal)

Najave daljnjeg gubitka radnih mjesta nisu samo sijanje straha od strane poslodavaca, nego realna opasnost

Oglas

Ono o čemu je premijer htio, čini se, neformalno razgovarati s oporbom je kako umanjiti efekte teške gospodarske jeseni. Nitko više ne dvoji da je epidemija umalo nokautirala gospodarstvo i da će se pravi razmjeri štete tek vidjeti, u smislu vala otkaza.

Poslodavci ljeto preživljavaju uz tri vladine mjere kojima se subvencioniraju plaće, ali time se samo odgađa neizbježno, misle gospodarstvenici.

Uz mjeru skraćenog radnog vremena za tvrtke s preko 10 zaposlenih i 2000 kuna subenicije za mikropoduzetnike s padom poslovanja od 50 posto, od petka se za pomoć od 4000 kuna za srpanj i kolovoz opet mogu prijaviti djelatnici u sektorima turizma i ugostiteljstva, prijevoza i organizacije događaja.

“Dosada je tu podneseno sedamdesetak prijava, međutim očekujemo više jer je otvorena prijava do 31. srpnja. Za mjeru skraćivanja radnog vremena negdje oko 140 je poslodavaca podnijelo zahtjev, to je oko 7700 radnika, a za mikropoduzetnike je podneseno 1700 zahtjeva, to je negdje na razini 3000 radnika”, izjavio je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

No, prije ili kasnije novca za subvencije će nestati, svjesni su toga i gospodarstvenici.

“To će kad-tad prestati. Kad se to dogodi ono što nas čeka su, naravno, serija otkaza, mislim da ćemo gledati redove ispred Zavoda za zapošljavanje i ja mislim da je to ono najgore što nas čeka u jesen, dakle, val nezaposlenosti, a onda imamo i likvidacije firmi”, rekla je Maruša Stamać iz udruge Glas poduzetnika.

“Zadržavanje zaposlenosti, to će biti pitanje broj jedan u trenutku kada sezona tek polako kreće, a imamo svaki dan zaražene”, kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Na HZZ-u je prije potpunog zatvaranja zbog pandemije bilo prijavljeno više od 137 tisuća nezaposlenih. Jučer ih je na zavodu bilo gotovo 150 tisuća. Dakle, u četiri mjeseca broj nezaposlenih je 15 tisuća više. Prema djelatnostima najviše nezaposlenih je došlo iz turizma i ugostiteljstva, prerađivačke industrije, trgovine i obrazovanja. Najveći rast nezaposlenih bilježi se u Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu, a najmanji u Dubrovniku, Gospiću i Šibeniku.

Najave daljnjeg gubitka radnih mjesta nisu samo sijanje straha od strane poslodavaca, nego realna opasnost koja će pasti na teret nove/stare vlade, tvrde to i sindikati.

“Bolest s jedne strane, izostanak s posla zbog bolesti, s druge strane smanjena potrošnja i potražnja zbog straha, smanjenje plaća i smanjenje broja zaposlenih”, poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Zato će ministri financija, gospodarstva i rada imati pred sobom veliki izazov. Financijska pomoć europske unije će biti od velike važnosti, ali ona se ne smije potrošiti na jednokratne mjere, nego na korjenite promjene u poduzetništvu, i to odmah kažu poslodavci.

“Izdvojit ću lakše poslovanje, što je veoma bitno. Razgovaramo i o poreznim reformama koje se moraju nastaviti, mora biti nastavak digitalizacije i informatizacije cijelog sustava”, rekao je Ranogajec.

“Treba uvesti prave strukturne reforme što se tiče poreza, što se tiče PDV-a, smanjenje PDV-a barem za turizam i ugostiteljstvo”, poručila je Stamać.

Bez toga se, tvrde i oni koji isplaćuju plaće, i oni koji brinu za radnike, agonija samo produžava.

Ilija Radić

Exit mobile version