Cvrtila naglašava da sve brojke, s obje strane, ne možemo smatrati potpunom istinom jer je normalno da se ona preuveličavaju ili namjerno smanjuju
Zapad priprema nove sankcije Rusiji, a očekuje se da ih dogovori američki predsjednik Joe Biden s europskim čelnicima u Bruxellesu u kojem se očekuje.
Što će se događati iduća dva dana dao je naslutiti glavni tajnik NATO-a, koji očekuje da će se europski lideri usuglasiti oko povećanja snaga na istočnom krilu Saveza, na kopnu, u zraku i na moru.
U novim potezima NATO-a neće biti izostavljene ni zemlje koje su pod pritiscima Rusije, pa tako ni BIH, rekao je glavni tajnik NATO-a.
Mnogo je otvorenih pitanja za NATO, a Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku, komentirao ih je u studiju RTL-a Danas, a što je rekao pogledajte u video prilogu:
Koliko će najavljene sankcije naštetiti Rusiji?
“Sve sankcije koje su sada upotrjebljene će na duži rok naštetiti ruskoj ekonomiji pa i ove nove izazvat će pritisak, a možda neće imati učinak odmah, ali će imati s određenim odmakom. Dakle, zapad mora nešto učiniti i to je učinio u ovome trenutku putem sankcija koje će imati tek utjecaj kasnije i sigurno nemaju utjecaj na promjenu politike predsjednika Putina“, smatra Cvrtila.
NATO je najavio slanje novih trupa na granice, no Cvrtila kaže kao smatra da Putina to ne zabrinjava jer je on širenje NATO-a već odredio kao glavni problem Rusije. Isto tako Putina ne brine što Biden stiže u Poljsku.
Međutim, Rusiju brine što bi u Ukrajinu mogle stići međunarodne mirovne snage pa prijete da će u tom slučaju zaratiti s NATO-om.
“Zabrana leta iznad ukrajinskog teritorija od strane NATO-a nije dolazila u obzir jer bi to značio izravan sukob s Rusijom. Bilo kakve mirovne snage bi morale biti odobrene od strane nekoga, najvjerojatnije od Vijeća sigurnosti, ali Rusija tamo ima veto”, objašnjava Cvrtila.
Ukrajinci već optužuju Rusiju da se koriste fosfornim streljivom, a obavještajne službe govore da će koristiti Putin i kemijsko.
“Postoje režimi zabrane takvog naoružanja i režimi uništavanja. Nažalost, mi smo bili svjedoci da se i u ratu u Siriji upotrebljavalo takvo oružje bez obzira što je postojala zabrana. Kako će se stvari događati lošije po Rusiju povećava se vjerojatnost da će upotrebljavati određena oružja koja će biti lokalno upotrjebljena, a Zapad ne može nikako dogovoriti nego s osudama kao što sada odgovara”, tvrdi stručnjak za geopolitiku.
Posezanje za zabranjenim oružjem bi, dakle, moglo krenuti u trenutku kada Rusija procijeni da nije postigla svoje vojne ciljeve, ali i političke. Korištenje tog oružja bi prouzročilo i psihološke posljedice tj. izazivanje straha kod ukrajinskog naroda.
Cvrtila naglašava da sve brojke, s obje strane, ne možemo smatrati potpunom istinom jer je normalno da se ona preuveličavaju ili namjerno smanjuju kako bi se postigli ciljevi.
“U ovome trenutku rat se može zaustaviti da netko pobjedi na terenu. Kraj rata je daleko”, zaključio je Cvrtila za RTL.hr.