Činjenica je da liječnicima sve češće dolaze građani sa živim ranama…
Više u VIDEOPRILOGU:
Na nekim će vas mjestima osoblje bez pitanja poprskati po rukama, na drugim će vas dočekati natpis da ga obvezno upotrijebite. Gdje god ovih dana došli – ne možete zaobići dezinficijens za ruke. No što smo zapravo nanijeli na kožu – malo tko zna.
Činjenica je da liječnicima sve češće dolaze građani sa živim ranama, a mnogi i s pitanjem – štiti li uopće sveprisutna tekućina od korone?
To neko novo normalno donijelo nam je i ovo. Svaka trgovina, kafić, restoran, ljekarna, bilo koji prostor koji posjećujete, neće vas rado prihvatiti ako na ruke ne našpricate ono što su vam oni priredili. Trebao bi to biti službeni dezinficijens koji ubija korona virus, ali mnogi sumnjaju u to što im je servirano.
“Svaki proizvod na kojem vidite da se nalazi natpis neke ručne etiketice koja nema svoju deklaraciju velika j vjerojatnost da se radi o proizvodu koji je ili razblažen ili nema učinak kakav bi trebao imati”, rekla nam je Mirjana iz Zagreba.
“Neki su onako vodenasti, a neki baš onako gelasti. To je razlika”, dodala je Marija iz Zagreba.
Rijetko koji dezinficijens na ulazima ima deklaraciju. Uglavnom je riječ o pakiranjima u rinfuzi. Što zapravo znači da se špricate njihovim pripravcima na čisto povjerenje da uistinu jest ono što Stožer nalaže, a to je službeni takozvani biocidni pripravak kojeg je odobrilo ministarstvo zdravstva.
“Otkako sam otvorio kliniku sve više mi se javljaju ljudi upalni problemi, puca im koža razne rane i ostale stvari im se dešavaju baš zbog te prečeste uporabe dezinficijensa… Imali su baš žive rane, kraste, bole ih ruke, ne mogu funkcionirati i raditi”, objasnio je dermatolog Dinko Kaliterna.
Dodaje dermatolog Kaliterna, pacijenti često pojma nisu imali ni čime su se to točno dezinficirali. Neki od ponuđenih im dezinficijensa mirisali su na klor, neki uopće nemaju miris, neki pak neodoljivo podsjećaju na rakiju koja u Hrvata, očito ima široku primjenu.
“Jako neugodan miris i nisam sigurna da baš svi se drže nekakvog propisa da sadrži određen postototak alkohola”, kaže Iva iz Zagreba.
Koliko su učinkoviti?
“A neki od tih dezinsfekcijskijh sredstava su jako prejaki i ruke se suše tako da stvarno treba njegovati ruke nakn toga što ih upotrebljavamo”, rekla je Marija.
“Našla sam na neke za koje sam imala osjećaj da su samo obična voda iskreno”, poručila je Barbara iz Zagreba.
Pitanje je zapravo jesu li uopće ispravni i koliko su učinkoviti.
“Mislim da je korištenje ovih raznih dezinficijensa u ovom trenutku malo pretjeran iz dva razloga prvi je, čini se da su one prve studije koje su tvrdile da se virus u velikoj mjeri prenosi rukama u biti bile u dobroj mjeri pogrešne tako da je ovo ipak klasičan respiratorni virus kojeg morate udahnuti a drugo ovo je virus koji ima membranu a njega najučinkovitije ubijaju obična voda i sapun”, objasnio je molekularni biolog Gordan Lauc.
No, dodaje znanstvenik Lauc, ubija ga i 70 postotni alkohol. To je, među ostalim, obznanila i propisala i Svjetska zdravstvena organizacija. I zato smo odlučili nasumce uzeti tri uzorka. Odabrali smo frekventne lokacije kroz koje dnevno prođe više stotina ljudi. Jedan trgovački centar, restoran brze prehrane i prigradski vlak. Uzorke smo uzeli u dogovoru i na način na koji su nam savjetovali stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Označili smo ih, ali im nismo obznanili gdje smo ih pribavili.
Prikupili smo tri uzorka i pitali gdje ih možemo staviti.
“Što mi sad možemo ustanoviti u ovim uzorcima koje smo vam donijeli? U ovim uzorcima koje ste donijeli ustanovit ćemo sadržaj alkohola i ph vrijednost. I taj metanol koji ne bi smio biti? On je dozvoljen do 0,5 posto znači smije biti u takvim proizvodima” odgovorio nam je Nino Dimitrov iz odjela za predmete opće uporabe HZJZ-a.
Metanol je inače otrovan sastojak kojeg su, iznimno zbog ove zdravstvene krize brojne zemlje dozvolile u proizvodnji dezinficijensa u koncentraciji od 0,5 posto i to kako bi, zbog nestašice alkohola, raznim destilerijama omogućile da se preorijentiraju i pomognu kako sebi tako i građanima.
“Metanol sam po sebi je štetan, znači smatramo ga otrovnim spojem ali ako se poštuje procedura proizvodnje alkohola i sve ono što je zakonski zadano bi trebao biti u granicama normale i ne bi trebao biti nekakav problem”, rekao nam je voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a Pavle Jeličić.
Ovom našom analizom odlučili smo zapravo utvrditi postotak alkohola u uzorcima koje smo uzeli. Da bi bili učinkoviti ona mora biti minimalno 70 posto. Sve ispod toga ne služi svrsi, odnosno ne ubija korona virus.
“Ono što je Svjetska zdravstvena s obzirom na jeftinoću i jednostavnost pripreme nabave mogućnosti lokalne proizvodnje, znači etilni alkohol je pod broj jedan i njega bi trebalo biti najmanje 70 posto u proizvodu”, objasnio je Pavle Jeličić.
No, da bi proizvod bio do kraja ispravan i kao takav pušten na tržište mora proći provjeru ministarstva zdravstva. Tek tada, uz deklaraciju, može dobiti ovu oznaku – klasu i urudžbeni broj. No kod uzoraka koje smo uzimali nije bila istaknuta čak ni kopija deklaracije. Što zapravo znači da ne znate što nanosite i je li taj proizvod prošao sva potrebna testiranja.
“Nigdje ne piše što to je što mi stavljamo na sebe, sve su to neke rinfuzne bočice? E pa to je sad problem sa stavljanjem takvih proizvoda na tržište. Zakonski je propisano da svaki takav proizvod biocid koji je kategoriziran kao biocid za osobnu zaštitu odnosno osobnu dezinfekciju mora biti u originalnom pakiranju sa deklaracijom”, kaže Pavle Jeličić.
Ostavili smo uzorke stručnjacima koji su nam pojasnili da ćemo rezultate dobiti kroz tjedan dana. A u tih tjedan dana i sami smo nekoliko desetaka puta nanijeli tko zna što na ruke.
“Prečesta primjena dezinficijensa vam stvara oštećenja kože koža ne može funkcionirati, narušava se barijera i onda mnoge tvari prodiru kroz kožu i na taj način se truje organizam, možete isto tako postati alergični na mnoge tvari na koje do sad niste bili alergični”, poručio nam je Dinko Kaliterna.
“Pretjerano korištenje raznih agresivnih kemikalija na kraju krajeva može oštetiti ruke pa će vam kroz ruke ući nešto drugo teško je znati što je najbolje radit ali možda je najlakše ne ići u te trgovine”, rekao je Gordan Lauc.
Taj scenarij je ipak malo teže realizirati. No, mnogi se s pravom pitaju radimo li tolikim čestim dezinficiranjem možda ipak više štete nego koristi. Pojavile su se i priče da učestalom dezinfekcijom riskiramo razvoj super bakterija.
“Znači super bakterije su bakterije koje su otporne na antibiotik znači time što koristimo etanol ili nešto što je generalni antimikrobni agent mi nećemo potaknuti razvoj super bakterija no činjenica je da možemo primijeniti mikrobiom naše kože tako da nećemo imati one naše dobre bakterije koje nas štite tako da ja osobno ne bih pretjerivao s dezinfekcijom ruku”. kaže Gordan Lauc.
Dermatolog nudi zanimljivo i jednostavno rješenje.
“Ja bih sugerirao upravo zbog toga što ne znamo šta nam se stavlja na ruke (…) to je nekako najbolja zaštita” poručio je Dinko Kaliterna.
U ovoj destileriji znaju što stavljate na ruke. Do korona krize proizvodili su gin. Kako su se pozatvarali kafići i restorani, tako im je promet pao za 90 posto. Ali brzo su se snašli i preorijentirali.
“U našoj destileriji posjedujemo tehnologiju kojom možemo raditi koncentrirani alkohol iz sirovina sa škrobom ili sa šećerom s obzirom da je proizvodnja gina koji je naš osnovni biznis stala mi smo odlučili pomoći zajednici na način da od koncentriranog alkohola koji imamo kao bazu za našu proizvodnju proizvesti sredstvo za dezinfekciju i time pomoći zajednici”, ispričao nam je suvlasnik destilerije Hrvoje Bušić.
Nema ni klasu ni urudžbeni broj
I nije, kažu bilo toliko komplicirano. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je, kako je u zdravstvenim krugovima od milja zovu kuharicu za dezinficijense. U njoj su svega četiri sastojka.
“Rezultat procesa je ovaj naš proizvod u taj proizvod su ušla četiri sastojka, ušao je etilni alkohol 96,5 posto Čistoće koji smo razrijedili s vodom na 70 posto što je preporuka svjetske zdravstvene organizacije i dodatno u proizvod ide vodikov peroksid i glicerin”, rekao nam je suvlasnik destilerije Tomislav Anadolac.
No, bez testiranja i dozvole ministarstva zdravstva proizvod ne bi smjeli stavili na tržište. No, takve, bez dozvole, lako možete naći čak i u trgovinama zdrave prehrane. Ovaj, čije pakiranje košta oko 70 kuna, nema ni klasu ni urudžbeni broj i kao takav na tržištu je protuzakonito.
“Što s tim pa to ćemo ostaviti našoj inspekciji da ona obavi svoj nadzor i da zapravo obavi u tom dijelu sve potrebne radnje da proizvođači ipak dobiju proizvod koji je prošao odgovarajuću proceduru odnosno koji se smatra sigurnim za uporabu”, poručila nam je voditeljica Odjela za predmete opće uporabe HZJZ-a Ivona Vidić Štrac.
“To je zapravo kažnjivo, je tako? Tako je”, rekla je Ivona Vidić Štrac.
Što se rezultata naše analize tiče, i tu ima raznih elemenata, ako već ne kažnjivog djela onda zasigurno prevare.
“Tri naša uzorka koja smo ispitivali samo u jednom uzorku smo našli ukupnu razinu etanola odnosno alkohola da je viši od 70 posto. Naime u tom uzorku nađena je smjesa etanola i izopropanola u jednakim omjerima i za taj uzorak se jedino može pretpostaviti da bi imao virucidni učinak”, odgovorila je Ivona Vidić Štrac.
“Znači samo za taj jedan uzorak možemo reći da je ispravan? Da bi mogao imati zapravo ulogu za ono za što je namijenjen znači da može pružiti zaštitu od Kovida 19″, kaže Ivona Vidić Štrac.
Riječ je o uzorku uzetom u lancu brze prehrane. Vlak i šoping centar nisu dobili prolaznu ocjenu.
“Ostali uzorci imaju nižu koncentraciju od 70 posto koja je prema preporukama hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Jedna ima uzorak 43 posto etanola, a drugi ima 28 posto etanola. To je znači puno previše i ti uzorci zapravo pružaju samo lažni sigurnost vi zapravo napravite postupak dezinfekcije a zapravo se niste dezinficirali i zapravo sam taj postupak je suvišan”, kaže Ivona Vidić Štrac.
43 posto alkohola pronađeno je u HŽ-ovom vlaku. Obavijestili smo ih o tome i najavili su internu istragu jer kažu, ne znaju što se dogodilo. Iz šoping centra Point, u kojem je pronađeno svega 28 posto alkohola odgovorili su sljedeće:
“Dezinfekcijsko sredstvo se naručuje direktno od dobavljača i ne vrše se nikakve dodatne modifikacije istog, što je pod strogom kontrolom Uprave Centra.”
Stručnjaci su isključili mogućnost da su uzorci krivo uzeti i da smo mi eventualno prouzročili hlapljenje alkohola, time i lošije rezultate. Jer jedan je uzorak ipak bio ispravan. Je li ih netko namjerno razrijedio radi uštede teško je reći.
“Da li je razrjeđivao da li je nadopunjavao mi to ne znamo. Ovaj jedan uzorak čini se ima miris po sapunu i analitički nam prikazuje ostale supstance koje bi mogle odgovarati sapunu dok drugi se čini kao da je smjesa čistog etanola koji se koristi u farmaceutske svrhe ali isto tako kao da ima dodatak i možda destilata rakije nešto u tom smislu”, poručila je Ivona Vidić Štrac.
“Vrlo zanimljivi su rezultati, da vam pravo kažem i očekivao sam tako nešto jer ipak sam ja već išao po tim trgovinama i vidio po mirisu da to nije koncentracija koja bi trebala biti”, rekao nam je pomoćnik ravnatelja za toksikologiju i antidoping HZJZ-a Zdravko Lovrić.
Glavni toksikolog zavoda za javno zdravstvo upozorava da nije samo beskorisno koristiti razrijeđene dezinficijense nego je i opasno koristiti one koji u sebi sadrže neke kemikalije neprihvatljive za uporabu na koži.
“Jer vrlo često su se koristili dezinficijensi kojima je namjena dezinfekcija površina a koristili su se za dezinfekciju ruku. To su sredstva koja mogu biti vrlo agresivna koja mogu razarati kožu”, kaže Zdravko Lovrić.
Ovi koji su koristili nedovoljnu količinu alkohola, ipak su se potrudili ne zbrljati do kraja.
“Pak su dodani i glicerin koji se koristi kao ovlaživač i sprečava upravo to isušivanje ruku a čini se da imaju možda i nekakva eterična ulja”, nadodala je Ivona Vidić Štrac.
Šteti koži ruku
Ali uzalud, jer svrha za koju su namijenjeni, a to je ubijanje korona virusa, ne postoji.
“Što se tiče dezinficijensa oni moraju imati aktivnu tvar i moraju se pravilno primjenjivati inače je njihova upotreba suvišna”, rekla je Ivona Vidić Štrac.
I suvišna i šteti koži ruku. No, za to bar ima lijeka.
“Recimo jedan od najjeftinijih i po meni najefikasnijih pripravaka za te primjene su upravo pripravci gavez masti jer se namaže ruka više puta dnevno, može se koristiti i obično vazelin ili bilo kakva neutralna sredstva za njegu ruke Ako mene pitate ja bih se nekako priklonio ipak tim alkoholnim umjesto ovim drugim dezinfekcijskim sredstvima jer ako morate birati između dva zla ja bih izabrao manje zlo”, poručio je Dinko Kaliterna.
A do kad će nas pratiti ovo nužno zlo – to je pitanje koje svi postavljamo. Dobro je što je koronakriza neke natjerala da vode više računa o higijeni, ali većina bi se ipak radije vratila vodi i sapunu.
“Ono što sad treba pozorno pratiti treba vidjeti što se događa na južnoj polutki jer ona ulazi trenutno u jesen, znači Čile, Argentina, Australija – ako će tamo doći do kakvog velikog porasta znamo da nas to dočekuje na jesen, ako se tamo to neće dogoditi vjerojatno ne čeka ni nas”, kaže Gordan Lauc.
Do tad sve što vam preostaje jest pripaziti čime se prskate. Jer, čini se, vjerovati najviše možete ipak samo sebi.
Karla Vidović i Marijana Čikić