‘Imat ćemo još neki period povišenih stopa inflacije, viši od 3,8 posto, ali prema kraju godine ide smirivanje tako da je sve pod kontrolom’, kazala je Pukšec
Sudeći po ekonomskoj prognozi hrvatske Vlade iduće godine čeka nas samo sunčano i vedro vrijeme. Kako smo se tako sunčanih prognoza već naslušali, a iza njih su obično došli tamni oblaci, RTL Direkt je ugostio jednu od najboljih ekonomskih prognostičarki u Hrvatskoj, Kristinu Pukšec iz InterCapitala, koja je za točnost svojih prognoza dobila i neka međunarodna priznanja.
Kristina inače vrti i ulaže stotine milijuna kuna svojih klijenata pa mora dobro procijeniti u što će ih uložiti i što će se na tržištu, u ekonomiji gospodarstvu i financijama dogoditi, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu.
Za RTL Direkt je prokomentirala optimistične ekonomske prognoze hrvatske Vlade prema kojima ćemo ove godine imati rast veći od 9 posto, a iduće veći od 4 posto.
Više pogledajte u video prilogu:
“Te prognoze vidim realnima, čak su i konzervativnije od onoga što imamo u InterCapitalu. Očekujemo da će BDP rasti bliže 10 posto, a iduće godine oko 5 posto. Generatori rasta su osobna potrošnja, izvozi i investicije”, kazala je.
Komentirala je i je li dobro da se dobar dio proračuna oslanja na turizam.
“To je tako kod nas. Ne možemo pobjeći od toga, to je važna grana kod nas i moramo se osloniti na nju. Može se to nazvati prokletstvo resursa, ali stvari su takve kakve jesu. Imali smo dobru turističku sezonu i tu smo gdje jesmo”, kazala je.
Komentirala je i deficit od 2,6 posto.
“Mislim da zaduživanje nije loše. Uloga države bi trebala biti da uzme odgovornost i pomogne ekonomiji da stane na noge. Ja bih radije gledala takve brojke nego prisilnu štednju što bi moglo ugroziti oporavak. Rekla bih da su javne financije pod kontrolom. Najveći test su imale prošle godine, to su izdržale i ne vidim zašto tako ne bi bilo u idućim godinama”, kazala je.
Komentirala je i pitanje inflacije koja raste.
“Nitko nije mislio kad je sve krenulo s pandemijom da ćemo pričati o inflaciji, ona se preljeva kod nas. Po podacima za listopad inflacija je kod nas bila 3,8 posto i mislim da tu nije kraj i da možemo očekivati da će se inflacijski pritisci nastaviti i dalje i da će inflacija biti tema cijele iduće godine”, kazala je.
Iduće godine, kazala je, očekuje se inflacija iznad 2,3 posto.
Na pitanje znači li to da se ne trebamo bojati inflacije i rasta kamata na koji je upozorio guverner HNB-a, Puškec je kazala: “Upozorio je s pravom, toga se ne trebamo bojati. Drugačija je situacija u Americi, ali kod nas i odgovor Europske centralne banke, mislim da će biti oprezni kako adresirati inflaciju. Ona je rezultat šokova na strani ponude i pitanje je koliko Centralna banka može pomoći. Ako krene nešto raditi ozbiljnije ugrozila bi sektore koji imaju povećane razine duga. Mislim da će biti oprezni. Ako dođe do rasta kamata, bit će blagi rast.”
Na pitanje kad inflacija postaje nekontrolirana, Puškec je kazala da nema točne brojke kada to postaje ozbiljan problem.
“To ovisi o tome da li je osjećaj da su stvari izmakle kontroli. Ako je tako onda inflacija može početi hraniti samu sebe i onda su potrebni puno drastičniji potezi od kreatora monetarne politike. Imamo takav slučaj u Turskoj. Možda se neki naši sugrađani sjećaju primjera iz Jugoslavije. To nije jednostavna situacija, ali o tome još ne moramo brinuti”, kazala je.
Komentirala je i radi li se o prikrivenoj inflaciji jer neke egzistencijalne stvari poskupljuju.
“Puno se priča o baznom efektu da inflacija raste jer je osnovica prošle godine bila niska, ali mislim da se ne radi o tome. Niz je faktora, raste puno toga, većina građana je osjetila to na svom novčaniku počevši od cijene energenata do cijene hrane, roba i usluga. Možemo reći da možda taj CPI nije najsavršenija mjera ali pokazuje da se inflacijski pritisci povećavaju”, kazala je Pukšec.
“Imat ćemo još neki period povišenih stopa inflacije, viši od 3,8 posto, ali prema kraju godine ide smirivanje tako da je sve pod kontrolom”, kazala je.
Iz godine u godinu raste štednja na računima građana, dakle sad trenutno na svojim štednim računima građani imaju 240 milijardi kuna i to je skoro 10 posto više nego lani. Pukšec je komentirala u što ulagati štednju u ovim vremenima.
“Moj izbor bi bio dioničke strategije. To je investicijska klasa koja prati povećane stope rasta BDP-a koje će uslijediti u idućim godinama i daje određenu zaštitu od inflacije”, kazala je Pukšec.