Ulazak u CERN Hrvatskoj otvara tržište od 500 milijuna eura, Divjak: ‘Ovo je odlična vijest!’

Idi na originalni članak
Foto: Boris Scitar/PIXSELL

Što znači ulaznica u društvo odabranih za RTL govore Hrvati koji su već iskusili uzbuđenje nakon uspjeha stoljeća – otkrića Božje čestice

Oglas

 

Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!

Hrvatska postaje i službeno dijelom znanstvene elite – ulazi u najveći svjetski znanstveni laboratorij CERN.

Što znači ulaznica u društvo odabranih za RTL govore oni Hrvati koji su već iskusili uzbuđenje nakon uspjeha stoljeća tog laboratorija – otkrića Božje čestice.

U prilogu pogledajte priču naše Ide Hamer, a gošća RTL-a Danas bila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Što konkretno znači ovo članstvo koje ćemo platiti 6 i pol milijuna kuna godišnje?

Ovo je odlična vijest jer je Hrvatska ispunila sva tri uvjeta. Mi se definitivno svrstavamo u red onih koji će unutar čertvrte industrijske revolucije imati šansu.

Spomenuli ste benefite CERN-ovih natječaja od 500 milijuna eura za gospodarstvo. Koje bi industrije najviše trebale profitirati?

Pa prije svega industrije koje su vezane uz nove materijale. robotiku, informatiku, računalstvo…

U proteklih pola stoljeća hrvatski znastvenici doprinijeli su već ovoj organizaciji – je li se predugo čekalo na ovo?

Bilo je pokušaja ranije. Ali, evo, ministarstvo je u godinu dana ispunilo i pripremilo sve. Hrvatska ima znanost i institucije koje se mogu mjeriti sa ostralima u svijetu. I da tvrtke imaju rješenja. I nemojmo zanemartiti političku volju.

8000 znanstvenika radi u CERN-u. Koliko hrvatskih vidite ondje nakon ulaska?

Ja sam, kad sam posjetila CERN, vidjela nekoliko naših ekipa koji su već povezani u CERN-u. Mi sada moramo iskoristiti potencijale za mlade znanstvenike. Jedino gospodarstva vezana uz čertvrtu industrijsku revoluciju imaju šanse.

Pohvala za reforme napokon iz Europske Komisije – ali podsjetnik da se zaboravilo na predškolski odgoj – hoćete li izravno davati subvencije za vrtiće.

Prije svega, dobili smo pohvale za sva tri reformska procesa. Sada se intezivno radi na izgradnji infrastrukture, a sljedeći korak je da se osiguraju, a za to već postoje sredstva, subvencije za siromašnije obitelji koje ne mogu plaćati puni iznos za vrtiće.

Hoćete li reformirati i predškolski odgoj i kada?

Pa gledajte. Ne bi rekla da je užasan. Moramo proširiti obuhvat. Ali, sa druge strane, moramo ujednačiti uvjete, kriterije zapošljavanja i način rada u vrtićima. Što se tiče kurikuluma za vrtiće, on nije toliko kritizirian niti se Europska komisija na to posebno osvrnula.
Ida Hamer, Ivan Vrdoljak, Ana Brdarić Boljat

Exit mobile version