Do kraja godine trebale bi biti iskovane prve testne kovanice eura s hrvatskim nacionalnim simbolima.
Sve kako bi do prvog siječnja 2023. euro potpuno zamijenio kunu. Te ambicije pohvalio je i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis koji se s premijerom sastao u Banskim dvorima.
No istodobno su sve glasniji protivnici uvođenja zajedničke europske valute, a onima koji pozivaju na referendum, premijer poručuje – euro uvodimo, referenduma biti neće.
Za godinu i tri mjeseca euro će postati osnovno platežno sredstvo i u Hrvatskoj. Od tog prvog siječnja 2023. sve će biti bolje.
Više u videoprilogu RTL-a:
‘Moramo zamijeniti milijardu i 100 milijuna kovanica’
“Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imat dodatni efekt za naš kreditni rejting”, objašnjava premijer.
Plenkovićeve riječi potvrđuje i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis – euro će u Hrvatsku privući još eura. “To je pozitivan signal za investitore ako preuzimate stabilnu valutu, drugu najsnažniju na svijetu”, kaže Dombrovskis.
Guverner HNB-a prošlog je petka potpisao sporazum za tehničke aspekte zamjene valute, a uskoro bi pokusne kovanice s hrvatskim simbolima, šahovnicom, kartom hrvatske, glagoljicom, kunom i likom Nikole Tesle, trebale ugledati svjetlo dana.
“U tom pokusnom bi mogli iskovati do milijun primjeraka i pripremiti se za kovanje ukupne količine. Koliko je to? U ovom trenutku moramo zamijeniti milijardu i 100 milijuna kovanica koje imamo”, rekao je Boris Vujčić.
Hrvatska 60 posto proizvoda izvozi u eurozonu, a više od 60 posto turista nam stiže iz eurozone. Dvije trećine štednje je u eurima, a krediti su s valutnom klauzulom u eurima pa političari predviđaju lakšu prilagodbu. Ipak, dio građana se boji povećanja cijena.
Hoće, cijene će rasti, priznaje Plenković, ali standard još više. “Efekt uvođenja eura, odnos plaće i cijene je bio taj da su plaće rasle više. To znači da je standard u tim državama znatno porastao u tim državama”, rekao je.
Podjela oko uvođenja eura nije samo među građanima, nego i na političkoj sceni. Desnica zahtijeva referendum. Plenković odgovara – referendumom smo postali članica Europske unije i time prihvatili obvezu uvođenja europske valute.
“Dolazi od aktera na političkoj sceni koji nisu doprinijeli crno ispod nokta pristupu EU. Naš stav je jasan – Hrvatska će usvojiti euro vjerujemo na vrijeme, na dobrobit hrvatskih građana i hrvatske ekonomije”, kaže premijer.
Prije uvođenja eura kao službene valute, pet mjeseci će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene kako bi se građani lakše priviknuli.