Ususret mirovinskoj reformi standard života umirovljenika ispod granice siromaštva

Idi na originalni članak
Foto: Ilustracija (Goran Kovacic/PIXSELL)

U Sindikatu smatraju kako reforma neće pomoći sadašnjim umirovljenicima i traže konkretne mjere jer 50 posto svih mirovina ispod je hrvatske linije siromaštva

Oglas

U ovoj godini očekuje nas velika reforma mirovinskog sustava. Broj umirovljenika u Hrvatskoj veći je od milijun i 200 tisuća, a njihov standard života ispod granice siromaštva. Budući da prosječna mirovina iznosi oko 3 tisuće 400 kuna – sindikati traže hitne mjere.

Na Markovu trgu ne otkrivaju previše, no ove godine planiraju mirovinsku reformu, iako je još prošle bila u Nacionalnom planu GFXreformi. U njemu piše da će se obeshrabrivati prijevremeno umirovljenje, poticati dulji ostanak na poslu, a jedan od planova je i revidiranje beneficiranog radnog staža. U Sindikatu smatraju kako reforma neće pomoći sadašnjim umirovljenicima i traže konkretne mjere jer 50 posto svih mirovina ispod je hrvatske linije siromaštva.

”Treba uvesti uz tu minimalnu mirovinu koja bi bila 50 posto minimalne bruto plaće i tzv. nacionalnu mirovinu koja nije mirovina, nego državni dodatak za starije od 65 godina kao što imaju sve socijalne države”, smatra predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.

Vladin plan je i ubrzanje izjednačavanja dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu te nakon toga postupno podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce. U SDP-u kažu da država mora ojačati 2. i 3. mirovinski stup, a svim umirovljenicima osigurati pravedan mirovinski sustav.

”Kad govorimo o pravednosti onda govorimo o tome da kada umre jedan od supružnika da drugi supružnik može uživati obiteljsku mirovinu uz svoju mirovinu i ono što je isto tako važno da umirovljenicima omogućimo da uz svoju mirovinu mogu raditi i da na takav način više zarade za svoj život”, izjavio je bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić (SDP).

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da treba razmišljati o jačanju privatne mirovinske štednje i brige pojedinca za svoju budućnost.

“U tom konketkstu je preporučljivo spojiti drugi i treći stup kao što to ima Njemačka ili Austrija jačati svijest građana da moraju ulagati u tom privatnom dijelu svoj novac za vrijeme svog radnog staža, a ne očekivati od Vlade i države da osigura mirovine u budućnosti”, kazao je.

A ona ne obećaje. U 2030. očekuje se da će udio starijh od 65 biti veći od 24 % u ukupnom broju stanovništva.
Matea Damjanović

Exit mobile version