Ono što građane najviše zanima je hoćemo li kavu, ručak ili frizera plaćati skuplje nego sada
Za dvije godine i dva mjeseca kavu i ručak plaćat ćemo u eurima, jer kune 1.1.2023. idu na vječna lovišta. Ono što sve građane najviše zanima je – hoćemo li tu kavu i taj ručak plaćati skuplje nego sada.
Iako i guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić stalno ponavljaju da nećemo, i da velikog povećanja cijena neće biti – činjenica je da je u Sloveniji recimo od uvođenja eura frizer poskupio 40, a kava 50 posto. I to nisu bapska naklapanja nego podaci Zavoda za statistiku.
Više u VIDEOPRILOGU:
Doduše, porasle su plaće i pojeftinila je hrana, što bi Hrvatskoj, koja ima male plaće i skupu hranu, itekako dobro došlo.
I tako je slučajni prolaznik detektirao ono čega se svi boje – hoće li se vrijednost robe izgubiti jednom kad kune zamijenimo eurima. Koliko ćemo plaćati hranu, odjeću, odlazak kod frizera?
”Svakako će prelaskom na euro doći do poskupljenja naših usluga. Isto tako znamo da naši iseljenici ili stranci dođu na odmor da se obavezno posjećuje frizer jer smo povoljni, a kvalitetni”, rekla je vlasnica frizerskog salona Nikolina Perković.
Nije se još dogodilo da cijene nisu porasle nakon konverzije, ali to ne znači da su rasle mnogo. Evo kako su prošle neke europske zemlje.
Tako se u restoranima u Njemačkoj i Finskoj trošak ručka podigao za dva posto. U Nizozemskoj se cijena večere digla za 3,5 posto.
U Sloveniji je pak pivo poskupjelo za 56 posto, frizerske usluge za 42 posto, dok je cijena jedne kave porasla za 48 posto. To bi značilo da se za jednu prosječnu plaću prije eura moglo popiti 950 šalica kave, a nakon konverzije 840 šalica.
”2007. kad smo prelazili na euro imali smo slične dileme kao i vi u Hrvatskoj, s jedne strane je to dobro, ne treba mijenjati gotovinu, ali stižu i poskupljenja kao što su bila u Sloveniji. Ako gledamo na hranu i pića cijene su ukupno porasle za 38 posto”, kazao je Miha Orešnik, novinar televizije kanal A.
Hrvati su već jednom nogom u eurozoni
Bit će i prednosti poručuje Kristijan Kotarski, stručnjak za međunarodne ekonomske politike s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu jer taj rast cijena je:
”Mali trošak u usporedbi s prednostima. Brojni građani imaju kredite u eurima s klauzula, nakon konverzije ljudi će spavati mirno, neće biti scenarija švicarca. Govorimo o nižim kamatnim stopama za poduzetnike i građanima koji će kupovati nekretnine”, rekao je Kotarski.
I mnogi će od toga imati koristi jer Hrvati su već jednom nogom ušli u eurozonu. Čak 70 posto prihoda iz turizma stiže u euro valuti, 76 posto građana upravo u eurima čuva štednju i polovica podignutih kredita je također u eurima. Guverner Vujčić obećava – nema straha od skakanja kamatnih stopa.
”One koje su promjenjive će biti primijenjene na način da nikome neće rasti kamatna stopa zbog konverzije”, rekao je Vujčić.
”Kava koja košta u kafiću, ne znam nekih osam kuna, 10, 12, ovisno o lokaciji i kafiću. Naravno da neće doći do povećanja za par lipa, ako dođe do povećanja, bit će za 50 lipa ili cijelu kunu”, kazao je ministar Marić.
Ali Marić uvjerava da opće poskupljenje neće biti veliko. Koliko će biti – vidjet ćemo na vlastite oči jer barem prvih šest mjeseci nakon uvođenja cijene će biti prikazane i eurima i u kunama.
Lada Marinović/Vijesti.hr