‘Ovakva primjena je prvi put zabilježena nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine’, zaključuje zapovjednik Obavještajne pukovnije
Nakon snažnog potresa jačine 6.2 po Richteru koji je u ponedjeljak, 28. prosinca 2020. godine pogodio Petrinju i Sisak te njihovu okolicu, besposadni zrakoplovni sustavi iz sastava Obavještajne pukovnije angažirani su u okviru namjenske organizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske s ciljem pomoći pogođenim područjima i sanaciji štete, javljaju iz Ministarstva obrane.
Dvije faze
Njihova temeljna zadaća, ispričao je zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Zvonimir Rogić, bila je snimanje objekata te informacijska potpora snagama na zemlji u smislu određivanja kritičnih točaka i detekciji možebitnih zatočenih osoba. Kako je objasnio, od prvih trenutaka nastanka nepogode, Oružane snage Republike Hrvatske oformile su namjenske snage pod vodstvom zapovjednika Hrvatske kopnene vojske pod čijim zapovjedništvom su se našle i sposobnosti Obavještajne pukovnije u smislu geo-informacijske potpore nadređenom zapovjedništvu.
“U prvoj fazi upućeni su timovi s dronovima (multirotor) koji su odmah započeli sa snimanjem kritične infrastrukture i izradom preliminarne procjene nastale štete. Međutim, istovremeno smo prekinuli zadaće u tijeku koje provodimo u okviru međuresorne suradnje i sustava domovinske sigurnosti, tako da su besposadni zrakoplovni sustavi više razine (Orbiter 3 i drugi) preusmjereni u potresom pogođeno područje”, rekao je pukovnik Rogić i naglasio kako su BZS dojavljivali i povremene zastoje u prometu zbog niza prekinutih komunikacija kako bi se lakše regulirali opskrbni pravci.
“Konkretna, vidljiva i mjerljiva pomoć u sanaciji nastale štete odvijala na terenu snagama HKoV-a, dok je besposadnim zrakoplovnim sustavima ostvarena informacijska potpora u realnom vremenu kako bi donositelji odluka lakše proveli optimizaciju snaga i donosili brže odluke”, ispričao je Rogić i naglasio kako je prva faza podrazumijevala i otkrivanje suspektnih građevina u potrazi za možebitno zatočenim osobama uslijed potresa, dok se u drugoj fazi provodilo sustavno snimanje šireg područja.
Prvi put korišteno nakon zagrebačkog potresa
“Na terenu je vidljiva sinergija i sinkronizacija svih sastavnica u namjenskoj organizaciji OSRH pod vodstvom HKoV-a što je samo potvrda da je Hrvatska vojska sposobna odgovoriti na sve situacije i izazove pred kojima se nađe”.
Druga faza, nastavlja Rogić, podrazumijevala je sustavno snimanje gradova i naselja kako bi otpočeo proces snimanja stanja i georeferenciranja snimaka oštećenja, tj. nastale snimke se preklapaju s geodetskim orto-foto snimcima i adresnim modelima tako da se dobije prostorni pregled oštećenih objekta.
“Ova faza je izrazito važna za institucije izvan MORH-a kojima je to dodatni alat u kasnijim postupcima sanacije, procjene oštećenosti i u konačnici ostalih postupaka u smislu obnove eventualnih rušenja objekata i slično. Ovakva primjena je prvi put zabilježena nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine”, zaključuje zapovjednik Obavještajne pukovnije.
Na kraju, zapovjednik Obavještajne pukovnije povodom Dana žalosti u Republici Hrvatskoj, u ime pripadnika Hrvatske vojske izrazio je iskrenu sućut obiteljima stradalih u potresu.
Vijesti.hr