ZAŠTO JE “URUŠEN” 3. MAJ? Evo kako su propadala hrvatska brodogradilišta

Idi na originalni članak
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

U Rijeci i dalje traje predstava s Uljanikovim direktorima. Njih šestorica će idućih mjesec dana spavati iza rešetaka

Oglas

Šest od Uljanikovih 12 iza rešetaka će narednih mjesec dana promišljati o brodogradilištu koje samo što nije i službeno u stečaju. Možda se sjete i kako je sve počelo.

Brodogradilišta su rak rana hrvatskog gospodarstva više od desetljeća. U proteklih devet godina sve Vlade dale su ukupno 7,5 milijardi kuna jamstava samo za Uljanik, od toga su aktivne 4,2 milijarde kuna.

2010. Vlada Jadranke Kosor dala je 230 milijuna kuna jamstava. A ona je prvi radni dan u 2013. kao premijerka posjetila Uljanik. Tad su joj predbacivali da je obišla jedino brodogradilište koje nije u problemima što je potvrđivala i ocjena Europske komisije.

“U to vrijeme kad sam ja vodila Vladu sve je bilo problem. Problemi su bili na svim stranama, upravo zbog toga kad govorimo o brodogradilištima i željezarama zbog toga što smo se morali prilagođavati pravilima EU. Moja Vlada da nije dovršila pregovore s Eu i potpisala ugovor i da se nisu potpisala neka pravila na žalost poreznih obveznika zbog toga što ne bi postojala pravila bi se i dalje upumpavala sredstva u ova brodogradilišta”, izjavila je bivša premijerka Jadranka Kosor.

Pa su, kaže, Vlade nakon nje probleme brodogradilišta trebale uzeti kao prioritet i djelovati. Njezin nasljednik u Banskim dvorima Zoran Milanović sa svojom je ekipom dao najviše jamstava za Uljanik. Kada ga je obilazio, bio je optimističan. Komentirao je o čemu su razgovarali u Uljaniku.

“O tome da izlaze iz restrukturiranja nekoliko godina ranije i što je rezultat njihovog dobrog rada i Vladine dobre politike. Hrvatska je ne samo spasila nego i ojačala svoju brodogradnju”, izjavio je 28. kolovoza 2015. Zoran Milanović.

A taj prividni spas i jačanje podržavala su jamstva! 2012. godine Milanovićeva vlada jamčila je sa 161 milijun kuna, 2014. sa 922 milijuna, a 2015. sa 1,75 milijardi kuna.

3. maj kao kasica prasica

“Za vrijeme Vlade Zorana Milanovića brodogradnja je bila grana koju se trebalo pokušati osposobiti i za to se dobila suglasnost Europske zajednice. Ja smatram da sam dio tima koji smatra da brodogradnju treba spašavati. Da ju treba restrukturirati i isto tako koji je ocijenio da Kraljevicu treba gasiti iako sam iz ovog kraja. Prema tome za te odluke mogu nositi politički teret, ali ih se ne sramim”, poručio je bivši ministar financija Slavko Linić.

Dok su Vlade jamčile, Treći maj je tako pripojen Uljaniku i služio je kao kasica prasica sve dok i tamo nije zaškripilo. Vlada Tihomira Oreškovića također nije odoljela, a da ne jamči za Uljanik i to 2016. s 427 milijuna kuna.

“Sva su izvješća od 2012. pa nadalje govorila da brodogradilišta imaju probleme. I da je brodogradilište Uljanik od 2013. u stalnom gubitku. Gubitak u 2017. Uljanik grupe je bio milijardu i osamsto milijuna kuna što je ogroman gubitak. Međutim država je presporo reagirala”, smatra novinar Frenki Laušić.

A reagirala je isto kao i prethodne Vlade s novim jamstvima. Lani je ova Vlada dala 804 milijuna kuna jamstava. U izjavama jedni su za restrukturiranje, drugi za stečaj, šef vlade danas kaže da ništa od strateškog partnera, ali izričite odluke o stečaju nema.

“Prebacio je lopticu na sudove. Sad ćemo vidjeti kako će sudovi reagirati. Nije imao dovoljno političke hrabrosti. Naravno da je to zbog EU izbora i zbog toga što ne želi da se njega proziva grobarom brodogradilišta”, nadodaje Laušić.

Porezni obveznici dosad su platili većinu jamstava, oko 3,1 milijardu kuna. Propadne li dogovor o gradnji jaružala platit će još preko milijardu. I dok se razbacujemo svim tim silnim milijardama, sve to sluša 3000 radnika Uljanika koji i dalje nisu dobili tri razlike plaće i dvije pune, a kako je krenulo neće vidjeti ni onu za ožujak. Za njih nitko nije jamčio.
Goran Latković

Više u VIDEOPRILOGU:

Exit mobile version