Mala životinjica, rođakinja kune, vlasnica je najskupljeg krzna na svijetu.
Neki čovjek je u Kini pojeo šišmiša, pa sad cijela planeta jede… probleme. Tako bi se nekako mogla opisati ova 2020-a ali s njom izgleda neće nestati i problemi. Već se strahuje da će i 2021. biti samo repriza 2020.
U Danskoj su početkom mjeseca otkrili da je mutirani koronavirus opet prešao sa životinja na ljude, ovaj put s kuna koje se uzgajaju zbog krzna. Kune su ondje zarazile 12 ljudi pa je vlada donijela odluku o najvećem životinjskom masakru ikada – likvidaciji 17 milijuna kuna tj. nerčeva od kojih se inače prave bunde.
Prošli tjedan slične vijesti o koronapozitivnim krznašima stigle i s farmi u Francuskoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. A to bi moglo zakomplicirati ionako kompliciranu priču s cjepivima jer bi to značilo da za svaki mutirani virus moramo tražiti novo cjepivo.
Više u videoprilogu:
Bunda od nerca i do 350 tisuća kuna
Mala životinjica, rođakinja kune, vlasnica je najskupljeg krzna na svijetu. Jednu bundu od nerca platit ćete od deset pa do vrtoglavih 350 tisuća kuna. Ali milijunski biznis brzo se pretvorio korona žarište.
Nakon Danske, Švedske, Grčke i Nizozemske virus je otkriven i na farmama nerčeva u Francuskoj. Pa je vlada naredila pomor 1000 krznaša na zapadu zemlje. Jedino u Danskoj je dosad otkriveno da je korona prešla sa životinje na ljude.
“Mutirana verzija koronavirusa pronađena je kod nerčeva i kod ljudi. Ovo je vrlo ozbiljna stvar te smo zbog toga odlučili usmrtiti ukupnu populaciju nerčeva u Danskoj”, izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen.
I tako su prije tri tjedna Danci naredili pomor 17 milijuna nerčeva zbog 12 ljudi koji su se zarazili mutiranim virusom. Je li taj potez bio opravdan provjerili smo u zagrebačkom zoološkom vrtu.
Virus je nestao
“Nakon što je mutiran prešao na ljude svi su se prepali da će nova mutirana verzija virusa poremetiti planove cjepivu koje bi nas trebalo izvuci iz pandemije. Međutim niti je išta dokazano, u međuvremenu je na nekim farmama virus nestao, umro je, što znači da se pretjerano brzo reagiralo”, kazala je za RTL Direkt Ingeborg Bata, voditeljica veterinarske službe zagrebačkog ZOO-a.
Drugim riječima, zasad nema razloga za paniku i strah da će nas iduće godine nakon cjepiva opet neki novi mutirani koronavirus napasti – a i ovih 12 osoba koje su bile pozitivne u Danskoj imale su iznimno slabe simptome. Da je odluka o pomoru nerčeva bila preuranjena smatra dobar dio javnosti u Danskoj, na noge su se digli i farmeri koji su ovoga vikenda prosvjedovali diljem zemlje.
Zbog pritiska je uslijedila ostavka ministra poljoprivrede. “Želim da se jasno zna, pogriješili smo”, ustvrdio je Mogens Jensen, sada bivši danski ministar poljoprivrede.
U cijelu se priču uključila i Europska komisija koja je također ispitala kolika je prava opasnost prijenosa virusa na ljude.
Rizik je mali
“Analiza rizika pokazala je da vjerojatnost prijenosa virusa na ljude niska. Također smo ustanovili da rizik prekogranične zaraze s nerčeva na ljude je umjeren, dok je vjerojatnost da zaražena životinja prenese virus drugoj životinji također niska”, kazao je Stefan de Keersmaecker, glasnogovornik ureda Europske komisije za javno zdravstvo.
Unatoč tome, svaka zemlja Unije ima pravo sama donositi odluke o suzbijanju eventualnih novih žarišta.
“Naša kuna je okej? Da za sada je”, kazala je uz smijeh Ingeborg Bata. “Imamo mjere među lovcima da se kontakt svede na minimum.”
U Hrvatskoj su, sukladno EU regulativi, od 2017. farme krznenih životinja, ponajviše činčila i službeno ugašene. I u ostatku Europske unije bit će zabranjene kroz narednih pet godina, ako ih strah od korone ne ubije i prije.
Vijesti.hr