Premijer Andrej Plenković izjavio je da će građani zbog porezne reforme imati veće plaće, dok je ministar financija Marko Primorac procijenio da će najavljena reforma državni proračun godišnje koštati oko 400 milijuna eura.
Vlada je predstavila detalje porezne reforme koja bi trebala rasteretiti neto plaće građana s najnižim primanjima, a zaživjeti početkom iduće godine.
Premijer Andrej Plenković uvodno je istaknuo da će s tim ciljem ići u izmjenu devet zakona te naglasio da je Vlada do sada već provela niz poreznih reformi koje su išle za poreznim rasterećenjem. Istaknuo je i da su u mandatu njegove Vlade prihodi jedinica lokalne samouprave rasli milijardu eura.
“Zašto idemo u ove izmjene? Prvi cilj je podizanje standarda građana, posebno onih čije su plaće najniže. Drugo, povećati kupovnu moć građana i smanjiti nejednakost. Treće, očuvati gospodarski rast i četvrto, ostvariti fiskalnu ekonomiju općina i gradova, to su ciljevi”, kazao je Plenković. Dodao je kako javni dug Hrvatske nastavlja padati, a očekuje se rast BDP-a od 2,2 posto, zbog čega je 2023. godina ‘dealna godina na rasterećenja’.
‘Kako povećati plaće, a da nismo poslodavac?’
“U takvim okolnostima se nameće logika da, ako gospodarstvo usporava, a usporava, logičan je korak daljnje porezno rasterećenje na početku 2024. godine”, kazao je premijer te istaknuo da je u javnom prostoru bilo dosta prijedloga o smanjenju stope PDV-a.
“Vlada je u niz situacija, ne bi li olakšala građanima, zamrzla praktički cijene energenata, smanjila cijenu naftnih derivata i više puta intervenirala u širokom opsegu stope PDV-a na proizvode koji se najčešće konzumiraju. Nažalost, studija Ministarstva financija pokazala je da određeni akteri na tržištu to nisu pratili. Vlada se odrekla, netko je podigao svoju zaradu, dobit, maržu. Alternativna mogućnost povećanja realne kupovne moći je, umjesto smanjivanja stope PDV-a, povećanje stope dohotka”, kazao je Plenković.
Istaknuo je da će novom Vladinom mjerom biti obuhvaćeni svi koji to nisu bili dosadašnjim mjerama te da će ovim potezom Vlada povećati fiskalnu ekonomiju općina i gradova te fiskalnu decentralizaciju.
“Oporba nastoji dezinformirati javnost, da smo mi neka vlada koja uzima od općina i gradova. Nijedna vlada nije napravila zakonske izmjene i preuzimala na sebe troškove kako bi povećala prihode gradova i općina”, naglasio je premijer.
Istaknuo je slajd koji pokazuje da je teza, kako Vlada nešto uzima lokalnim jedinicama, lažna te da je Vlada svojim mjerama stvorila preduvjete za povećanje prihoda lokalnih jedinica i gradova.
Foto: Screenshot/RTL
Foto: Screenshot/RTL
“Kako povećati plaće, a da nismo poslodavac? Prvi način je kroz mogućnost smanjenja poreza na dohodak”, kazao je Plenković.
“Puno se govori da su u Hrvatskoj strašno velika davanja na rad. Vidite da je stopa davanja na rad među najmanjima na razini Europske unije. To nije podatak HDZ-a”, dodao je premijer te istaknuo slajd koji to pokazuje.
Foto: Screenshot/RTL
Plenković: ‘Ovo je važno’
Riječ je preuzeo ministar financija Marko Primorac.
“Sada pojednostavljujemo porezni sustav. Mičemo pojam Osnovica poreznog odbitka i utvrđujemo samo osnovni osobni odbitak u iznosu od 568 eura. Osnovni osobni odbitak se povećava, rasterećuje plaću, povećava neto plaću građana i s obzirom na inflantorna kretanja, trebao biti na razini s 531 na možda 580 eura. Međutim, to bi stvorilo dodatan pritisak na jedinice lokalne samouprave pa to nismo učinili već smo dio rastrećenja plaće odlučili postići kroz rastrećenje doprinosa”, kazao je Primorac.
Ovako će izgledati izračun osnovnog osobnog odbitka.
“Trenutno općine, ako žele, donose odluku treba li im prirez. Ovo je važno”, dodao je premijer Plenković.
Pojasnio je da prirez može biti od 0 do 10 posto. Gradovi s manje od 30.000 stanovnika imaju od 0 do 12, oni s više od 0 do 15, grad Zagreb od 0 do 18. Prirez se računa od poreza na dohodak koji ima dvije stope – 20 posto za one s manje od 3900 eura, a 30 posto za one koji imaju više od toga.
“Najveći broj ljudi je u režimu stope od 20 posto”, kazao je premijer. “U novom prijedlogu, mi omogućujemo – jedinica koja danas ima 10 posto prireza, na porez na dohodka od 20 može imati novu maksimalnu stopu od 22 posto. Imaju jedan porez, a ne dva, i mogu zadržati osnovu na istu vrstu prihoda koju danas imaju od poreza i prireza. Ukoliko oni kao čelnici procijene da možda imaju toliko prihoda, s obzirom na bolju gospodarsku situaciju ili brojne projekte od države, da to možda više ne mora biti kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama do kraja godine mogu odlučiti da ono što je nekada bilo 22 bude 21 ili 20 i tako omoguće da ljudima realno naraste plaća”, dodao je.
“Ništa im se ne oduzima nego omogućava da sve povrh daju građanima, da imaju veći standard i veće plaće. Dakle, da Zagreb odluči zadržati prirez od 18 će biti 23 posto. To je opcija. Mogu, a mogu imati i manje. To je bit. To je prvi način. Drugi način je smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvi stup. Ovo ću reći, da otklonimo čudnovate teze da mi ugrožavamo sustav”, kazao je premijer.
Kroz doprinos za mirovinsko osiguranje do većih neto plaća
Ministar Primorac je istaknuo da povećanjem plaća, a zadržavanjem iste razine osnovnog osobnog odbitka, veći postotak ljudi plaća porez na dohodak, što ranije nije plaćalo dvije trećine građana. Oni s najmanjim plaćama tako nemaju mogućnost dobiti povećanje neto plaće putem rasterećenja dohotka te je smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje za njih jedini instrument.
“Stopa za prvi stup i dalje ostaje 15 posto. Smanjenje stope značilo bi da oni koji imaju najviše plaće imaju najveće koristi. Mi smo učinili to da uvodimo mogućnost smanjenja osnovice do 300 eura za naplatu doprinosa u prvom stupu. Da oni koji imaju bruto plaće 700 eura imaju fiksni izdatak za 300 eura, a da se do osnovice od 1300 eura smanjuje do nule”, pojasnio je ministar.
“Razlika je neto povećanje plaće nakon ovog manevra”, kazao je Primorac referirajući se na primjer osobe u Bjelovaru dodajući da je cilj bio povećati neto plaće osobama s najnižim primanjima. Naveo je i primjer obitelji u Bjelovaru s dvoje djece.
“Nakon ovog prijedloga i povećanog osobnog odbitka, za prvi primjer osobe 700 eura bruto plaće neto plaća će biti 605 eura. Dakle, povećanje je veće za osobe s nižim primanjima”, kazao je ministar. Istaknuo je da će država ovime osigurati rasterećenje u vrijednosti 437 milijuna eura.
Primorac: ‘Neće biti problema u održivosti mirovinskog sustava’
Ministar je pokazao i što bi se dogodilo da se nije dirao mirovinski sustav. Građani s najnižim plaćama bili bi gubitnici ovog zahvata. Zato smo odlučili dirati mirovinsko osiguranje, ali to neće kreirati probleme u održivosti financiranju sustava”, naglasio je Primorac.
“Jako je važno da ovo kontekstualiziramo”, kazao je premijer te pokazao razdoblje 2010. do 2022. o prihodima jedinica lokalne samouprave. Reforma financiranja iz 2018. pokazuje rast, istaknuo je premijer.
“Imali su manje više iste prihode dok nismo napravili reformu 2018. Ovaj slajd to najbolje pokazuje”, naglasio je Plenković te prikazao i da su zahvaljujući tome najviše rasli prihodi najslabije razvijenim županijama.
“S ovom reformom ne samo da im je prihod stopostotan nego i politička odluka, hoće li donijeti mjeru. Dakle, država finsko određuje porez na motorna vozila i porez na promet nekretnina, nakon ove reforme. Sve ostalo određuju jedinice lokalne samouprave”, naglasio je premijer o novim mjerama.
“Mi danas procjenjujemo politički da oni s najnižim primanjima, bolje da im mi svojom odlukom omogućimo veću neto plaću, a da država kompenzira dio sredstava i da malo više nego što bi dala inače”, kazao je premijer još jednom naglasivši da ‘država nikome ništa ne oduzima”, kazao je premijer.
‘U ovom mandatu sigurno nema poreza na nekretnine’
“Ovom reformom željeli smo ukazati da reformom možemo omogućiti da plaća raste onima koji imaju najniža primanja i koje je bilo do sada najteže staviti u krug poreznih rasterećenja. Drugo, vidjevši koliko je od 2017. do 2023. narastao volumen novca, osobito jedinicama lokalne samouprave, nismo rekli ‘uzet ćemo nešto’ nego ‘vi procjenite'”, kazao je premijer.
Na pitanje novinarke, zašto se Vlada odriče jednog važnog instrumenta, hoće li se sada zbog toga u obalnim jedinicama lokalne samouprave dosjetiti povećati porez na kuće za odmor te razmišlja li se sada o uvođenju poreza na nekretnine, kako je sugerirao MMF, premijer je odgovorio:
“Sto posto prihoda od poreza za dohodak ide jedinicama lokalne samouprave. Ne da smo korentni prema jedinicama lokalne samouprave, nego mi višerazinski upravljamo Hrvatskom. Prvoga dana sam kao predsjednik Vlade shvatio da razmak koji je prije postojao između Vlade i županija je bio nakaradan. Župani su po dvije godine trebali čekati da dođu do nekog člana Vlade. Mi smo non-stop na terenu i djelujemo komplementarno jedni prema drugima”, kazao je premijer.
“Teza koja se nekoliko tjedana plasira da dovodimo u ofsajd gradonačelnike velikih gradova je zlonamjerna. To može smisliti samo netko tko ne zna ništa o poreznoj politici i govori napamet jer nije vidio reformu. U ovom mandatu sigurno nema poreza na nekretnine”, dodao je premijer te istaknuo da će se za to ‘boriti kada dođe vrijeme’, ali ‘ne na kraju mandata’, piše Net.hr.